"Izložba otkriva neobične i intrigantne stvari koje su se dešavale u susretima ljudi sa toksičnim supstancama. Ono što je evoluiralo u životinjama i biljkama kao odbrana od grabljivaca ili pomoć u lovu, ljudi su kroz historiju koristili u magiji, ubistvima, zločinima, ali i stvaranju revolucionarnih lijekova", izjavila je Ellen Futter, direktorica muzeja.
Otrov u posljednje vrijeme puni naslovnice svjetskih medija nakon što je forenzička analiza ukazala da je nekadašnji palestinski vođa Yasser Arafat najvjerovatnije otrovan.
U njujorškom muzeju posjetioci će moći istraživati i sekciju posvećenu šumi Choco, domu brojnih otrovnih vrsta u Kolumbiji.
Tu su i otrovne žabe, čija koža sadrži otrov dovoljan da ubije 10 osoba, kao i druga otrovna stvorenja, poput mrava, gusjenica, škorpiona, pauka i riba.
Prema uvriježenom vjerovanju, zmije su najopasnije. Od tri hiljade vrsta, između 250 i 500 posjeduje otrov koji može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme kod ljudi.
Pored svega toga, izložba istražuje magiju, mitove, bajke i legende povezane sa otrovom, od Snježane i otrovne jabuke, preko vještica u Shakespeareovom "Macbethu", pa do Ludog Šeširdžije u "Alisi u Zemlji čuda".
Obuhvaćeni su i krimi romani Arthura Conana Doylea i Agathe Christie, kao i historijske figure, poput rimskog cara Nerona, koji je otrov koristio kako bi se riješio neprijatelja, te egipatske kraljice Kleopatre, koja je, prema legendi, počinila samoubistvo dopustivši da je ugrize kobra.
Berguzar Korel svi pamte po ulozi Šeherzade, a nedavno je znatno promijenila izgled
