Neki špekulišu da je odbijanje Hitlera sa akademije utjecalo na njegov karakter u kasnijim godinama, budući da je vjerovao da je profesor koji mu je onemogućio da studira na bečkoj akademiji bio Jevrej.
Na crtežima su prikazana gole ljudske figure, razni predmeti i pejzaži, uključujući i zgrade. Većina djela "Führera", vođe nacističke Njemačke, datira iz 1908. godine kada ga je akademija odbila drugi put, odnosno nije mu bilo dozvoljeno da polaže ispit, dok su neke od slika načinjene godinu kasnije.
Tokom 1905. godine Hitler se preselio u Beč kao mladić i živio boemskim životom, zarađujući malo novca od prodaje slika koje je kopirao sa razglednica. U jednom trenutku čak je završio u domu za beskućnike, a kasnije je krivio Beč za poticanje njegovog antisemitizma.
"Znamo da je Hitler bio dva puta odbijen od strane Akademije umjetnosti u Beču. Drugi put 1908. godine nije ni pozvan da polaže ispit", izjavio je za Daily Telegraph Richard Westwood-Brookes, koji prodaje pomenutu kolekciju crteža putem aukcijske kuće Mullock.
Moguće je, kaže on, da je odbijanje Hitlera sa Akademije umjetnosti u Beču nešto što je pomoglo u oblikovanju njegove ličnosti i pretvaranju u čudovište koje je postao.
