{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bolnicu hlade uz pomoć leda

16.2.2013. u 16:31
1
6
Bolnicu hlade uz pomoć leda
1
Bolnicu hlade uz pomoć leda
Iako je korištenje snijega i leda za hlađenje ljeti bio običaj u Švedskoj još početkom 20. vijeka, s pojavom električnih zamrzivača i frižidera taj je običaj gotovo isčezao. Ipak, jedna švedska firma odlučila je da oživi ovaj princip i da ga u modernom obliku iskoristiti za hlađenje prostora.
Nekoliko švedskih kompanija uvidjelo je priliku za razvoj poslovanja u sve većoj potrebi za velikim centralnim sistemima za hlađenje. Baš kao i kod centralnih sistema grijanja preko toplane, kod ovakvih sistema hlađenja koristi se mreža cijevi koje povezuju više zgrada ili čak čitavu četvrt. Za razliku od sistema grijanja koji u Švedskoj često koristi toplotne gubitke ili kogeneracijske sisteme iz najbližih industrijskih pogona, ovaj sistem za disipaciju toplote koristi hladniji rezervoar kao što je voda u jezeru ili moru, a cijevima unutar sistema cirkuliše voda koja je hladnija od temperature unutar zatvorenog prostora. Potrebe za velikim sistemima za hlađenje imaju i pojedini industrijski i energetski procesi kao što su termoelektrane i rudnici.

Iako većina pogona i kvartova u Švedskoj ima vode u izobilju, ipak nema pristup vodenim površinama koje bi mogli koristiti kao hladni rezervoar, jedna firma je odlučila da primijeni novi pristup problemu hlađenja leti, koristeći sirovinu koja je zimi dostupna u velikim količinama na sjeveru Švedske - snijeg.

Firma "Snowpower" je takav sistem hlađenja snijegom instalirala u bolnici u Sundsvalu. Sistem će koristiti 60 hiljada kubnih metara sačuvanog i skladištenog snijega koji će se koriste za hlađenje tokom ljeta.

Korištenje snijega ili leda za hlađenje u Švedskoj nije novost, s obzirom na to da su već početkom 20. veka pojedinci i firme uzimali komade leda zimi i skladištila ih ispod debelog sloja piljevine, pa bi potom tokom ljeta prodavali tako sačuvan led za hlađenje namirnica. Međutim, s pojavom električnih frižidera i zamrzivača ova praksa je gotovo u potpunosti zamrla.

Tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka su u Japanu i SAD-u ponovo krenuli pokušaji ove primijene snijega i djelimično su je oživjeli. Pokazalo se da korištenje snijega za hlađenje nije toliko jednostavno kao što se na prvi pogled čini, iako je princip zapravo poprilično jednostavan.

Zimi se snijeg uklonjen sa ulica skladišti u rezervoare koji se nalaze u blizini bolnice i prekriva se debelim slojem piljevine i otpada iz drvne industrije. Kako se snijeg topi, hladna voda koja nastaje se filtrira i potom pušta da cirkuliše kroz izmjenjivač toplote, čija se druga strana koristi za hlađenje prostora bolnice, dok se ugrijana voda od otopljenog snijega vraća u primarni rezervoar kako bi se ponovo ohladila.

Bolnica u Sundsvalu inače koristi mješavinu pravog snijega i onog proizvedenog topovima za snijeg, iako bi idealno bilo, prema riječima direktora firme "Snowpower", da se izgradi podzemni rezervoar.

Neke studije su pokazale da korištenje snijega za hlađenje, u odnosu na klasične sisteme klimatizacije i hlađenja, ima daleko manji uticaj na klimatske promjene, a posebno na održavanje pH vrednosti vodenih površina i njihovu fertilizaciju, pa se troši daleko manje energije. Ipak, za izradu sistema hlađenja snijegom potrebno je daleko više materijala i on zauzima mnogo veću površinu nego klasični sistem klimatizacije, koji radi na principu kompresije.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: