{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Podvodni fotograf Adnan Drnda: Radujem se svakom povratku u svijet tišine

10.11.2014. u 20:49
209
20
Podvodni fotograf Adnan Drnda: Radujem se svakom povratku u svijet tišine
209
Na nedavno održanom Međunarodnom festivalu podvodne fotografije u Kikindi zlatnom medaljom u kategoriji kreativna fotografija okitio se Sarajlija Adnan Drnda. S ovim arhitektom, roniocem i nagrađivanim podvodnim fotografom razgovarali smo o specifičnostima i opasnostima ovog rijetkog zanimanja, ali i utjecaju na ekološku osviještenost.
Na pitanje kako bi opisao svoje zanimanje, Adnan kaže: "Možda najlakše rečenicom koju ronioci često izgovaraju - 'Pod vodom ostavi samo mjehuriće zraka koji si izdahnuo, a ponesi trenutak podvodne tišine u objektivu svog fotoaparata'".

"Podvodni fotograf je, u jednoj osobi, ronilac, zaštitnik mora i voda, ekolog, istraživač, umjetnik i narator. Potrebno je sjediniti dvije vještine koje često isključuju jedna drugu. Morate biti izuzetno dobar i iskusan ronilac, sa osjećajem za balans pod vodom, a u isto vrijeme i umjetnik - fotograf koji treba biti kreativan u okruženju koje ne prašta ronilačke greške".


Poznavanje ponašanja životinjskog svijeta s kojim se dolazi u doticaj je od izuzetne važnosti, ističe arhitekta koji se s fotografijom upoznao 1996. godine, a u čarobni svijet podvodne fotografije ušao 2008. godine.

"Spojio sam dvije svoje velike ljubavi: ronjenje i fotografiju. Od tada sam očaran ljepotom podmorja i radujem se svakom povratku u svijet tišine", priča nam Drnda.

Iako je po zanimanju arhitekta, kaže da je fotografija samo "nastavak njegovog osnovnog zanimanja".

"Uz arhitekturu, fotografija je moja druga velika strast. To je stvaranje i crtanje svjetlom, hvatanje trenutka koji se više nikad neće ponoviti. Moje ozbiljnije bavljenje fotografijom je nastalo upravo iz potrebe da ovjekovječim vlastita i djela kolega arhitekata. Želja da arhitektonska zdanja zamrznem u određenom kontekstu vremena", ističe.

Mikrosvemir podvodnih vanzemaljaca



Posebno su mu zanimljive makrofotografije podvodnih organizama koji nisu veći od nekoliko centimetara.

"Kroz makrofotografiju, povećani sa svim svojim detaljima, neobičnim oblicima i bojama, oni se pojavljuju kao cijeli mikrosvemir podvodnih vanzemaljaca. Drugi zanimljiv motiv je fotografija podvodnog ambijenta sa modelom, sa lepezom mogućnosti i ispoljavanja kreativnosti u interakciji modela i fotografa", kaže jedan od rijetkih pojedinaca u našoj zemlji koji je certificirani ronilac, posjeduje podvodnu fotografsku opremu i stvara kreativne, a uz to i tehnički kvalitetne fotografije.

Adnan najčešće roni sa svojim prijateljima iz Ronilačkog kluba Bosna iz Sarajeva, a podvodnu fotografiju najčešće pravi sa svojim prijateljem i kolegom, podvodnim fotografom Samirom Solakovićem. Kaže da su divna druženja i ronjenja i sa prijateljima podvodnim fotografima iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Italije...

Potražnja za fotografijom ove vrste u svijetu je velika.

"Podvodna fotografija tražena je od ronilačke industrije, časopisa, knjiga, pa sve do upotrebe u turističke svrhe, prvenstveno zemalja koje žive od 'vodenog' turizma. Podvodna fotografija i film su dosta traženi i u reklamnoj industriji. Kod nas se podvodna fotografija otkupljuje za turističke i reklamne svrhe. Moje fotografije do korisnika i publike dolaze putem portala za kupovinu fotografija poput Pixoto i iStock, te objavom u časopisima. Dosta koristim podvodnu fotografiju kao dekorativni element i u projektiranju interijera", otkriva ovaj arhitekta.

Nikad ne prelaziti granice sigurnosti za "još jedan snimak"



Na pitanje šta je ključno za nastanak dobre podvodne fotografije, spremno odgovara: "Na prvom mjestu ronilačko znanje i kvalitetno balansiranje pod vodom, to je ono osnovno po čemu se razlikujemo od 'kopnenih' fotografa. Podvodni fotograf stvara fotografiju u okruženju koje nije svojstveno čovjeku. Najmanja greška i neopreznost vode do fatalnog ishoda. Izuzetno je bitno poštovati pravila u ronjenju i nikad ne dopustiti prelazak granice sigurnosti da bi se uhvatio 'još jedan snimak'. Kada smo savladali ronilačke vještine i vodena sredina postane 'prirodna', potrebno je savladati i sve postulate koji su vezani za ponašanje svjetlosti pod vodom. Podvodni fotograf mora naučiti sve o ponašanju svjetlosti pod vodom, da bi je mogao ispravno kontrolisati i upotrijebiti. Treći segment mozaika dobre podvodne fotografije je poznavanje podvodne flore i faune, morskih struja i staništa. Tu se moraju savladati znanja podvodne biologije i arheologije. Pored ova tri ključna elementa, mozaik čine i sva pravila 'kopnene' fotografije".

Kada je riječ o opremi, sve ono što vrijedi za običnu fotografsku opremu vrijedi i za podvodnu, plus što se sve to mora zapakovati kako bi moglo funkcionirati pod vodom, na većim pritiscima.

"Svi koji se bave na neki način fotografijom, poznaju cjenovne i funkcionalne razlike između kompaktnih digitalnih fotoaparata i poluprofesionalnih i profesionalnih DSLR fotoaparata. Cijena varira od nekoliko stotina pa do nekoliko desetina hiljada maraka. Pravilo je da cijenu kopnene fotografske opreme množite sa dva i tako dobijete cijenu podvodne. Zato moje klupske kolege i ja uglavnom nabavljamo rabljenu podvodnu opremu, a većinu dijelova sami pravimo i osmišljamo. Taj rad na pravljenju opreme, koja će koštati nekoliko desetina maraka i nadomjestiti dio koji u prodavnici košta često i nekoliko hiljada maraka, je izuzetno zabavan, kreativan i pruža nam veliko zadovoljstvo.
Izuzetno je bitno izvući maksimum iz opreme koju posjedujete, a to postižemo inovacijama te kvalitetnom edukacijom i vježbom", kaže Adnan.

Iako su njegovi počeci biti vezani uz amaterski kompaktni fotoaparat, koji je mogao ići na dubinu do tri metra, danas u Ronilačkom klubu Bosna raspolažu full-frame DSLR fotoaparatom u podvodnom kućištu za dubine od 60 metara.

Šta je potrebno za dobru podvodnu fotografiju?



Otkrivajući tajne nastanka dobre fotografije pod vodom Drnda kaže da postoje dva osnovna tipa greške. Blaži, kad posjedujete podvodnu fotografsku opremu, a niste se prethodno kvalitetno educirali o njenom korištenju u podvodnom okruženju.

"Takve greške završavaju često potapanjem fotoaparata i uništenjem opreme, ili u blažoj varijanti pravljenjem tehnički loših fotografija bez fokusa i boje", naglašava.

Druga greška je ozbiljnija i često fatalna po ronioca.

"Preokupiranost fotografijom i željom da se napravi taj 'zlatni snimak', zanemarivanje sigurnosnih elemenata ronjenja i precjenjivanje vlastitih mogućnosti vode do ronilačkih nesreća koje završavaju blažim ili težim posljedicama (razne vrste barotrauma i dekompresijske bolesti), a ponekad imaju i smrtni ishod", upozorava Adnan.

O postprodukciji fotografije kaže da može donekle popraviti neke od tehničkih elemenata, kao što su uklanjanje sedimenta koji se pojavljuje na fotografijama, balans boje, kontrast, oštrina..., ali da se podvodni fotografi trude donijeti na površinu što savršeniju fotografiju kojoj nije potrebno veliko dotjerivanje u Photoshopu.

"Potrebno je zaista veliko znanje i dosta vježbe kako bi se to postiglo", iskreno priznaje dobitnik brojnih nagrada i priznanja.

- Rođen u Sarajevu 1970. godine. Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu.
- Ronilac 3 zvijezda po CMAS asocijaciji (Master diver), Nitrox ronilac (IANTD), Gas Blender (IANTD), UDI podvodni fotograf 2 zvijezda.
- Dobitnik "Pixoto Best World Photography Award” za juni 2014. godine.
- Na Prvom prvenstvu BiH u podvodnoj fotografiji održanom ove godine na Boračkom jezeru osvojio dvije zlatne medalje u DSLR i kompakt kategoriji fotoaparata, kao i zlatnu medalju u klasi kompakta i srebrenu medalju u klasi DSLR u okviru Internacionalnog eko kupa.
- Na takmičenju evropskog IUPC kupa u Beloj Crkvi u Srbiji osvojio srebrenu medalju u kategoriji kompakt-makro i bronzanu u kategoriji kompakt-ambijent.
- U okviru međunarodnog festivala "Silently - Short underwater movie and photo festival" u Beogradu dobio prvu nagradu u kategoriji ambijent-kolor.
- Dobitnik zlatne medalje u kategoriji kreativna fotografija, srebrene u kategoriji ambijent i bronzane medalje za "Best Of Show Photo" na 3. međunarodnom festivalu podvodne fotografije u Kikindi.
- Svoje radove predstavio na više izložbi podvodne fotografije u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Rovinju, Kikindi...
- Jedan od pokretača međunarodnog online takmičenja u podvodnoj fotografiji "Without Borders" Sarajevo.


Ponosan je na vrijedne i kvalitetne ronioce RK Bosna i njihovog predsjednika i vođu instruktora Hrvoja Gavrančića, za kojeg kaže da je jedan od prvih članova i autoriteta u oblasti ronjenja.

"Trenutno u klubu ima više od 90 aktivnih članova u devet sekcija (edukacijska, foto, ekološka, sportska, speleo, tehničko ronjenje, prva pomoć, spasilačka i tehnička). Klub organizuje istraživačke ekspedicije, snimanje filmova i fotoreportaža, trenažna i edukacijska ronjenja, speleo i tehničko ronjenje, na Jadranu, rijekama i jezerima u regiji. U njihovoj organizaciji ove godine su prvi put u BiH održana takmičenja 'Without Borders' – Bez granica, Sarajevo, internacionalni 'On line' festival podvodne fotografije, te Prvo prvenstvo Bosne i Hercegovine i Otvoreni eko kup u podvodnoj fotografiji 'Boračko jezero'", dodao je Adnan.

Čuvari voda naše planete



Posebnu pažnju u našem razgovoru posvetili smo ekološkom aspektu.

Adnan poručuje da su ronioci i podvodni fotografi u prvom redu čuvari voda naše planete jer edukuju i informišu javnost o stanju naših mora, rijeka i jezera.

"Vode u Bosni i Hercegovini su dosta zagađene, kako čvrstim otpadom, tako i otpadom koji nije tako lako otkloniti, a koji se 'upio' u podvodni svijet. Svake godine stotine ronilaca iz regije učestvuju u nizu ekoloških akcija čišćenja vodotoka i mora kod nas i u regiji. Stotine tona čvrstog otpada se tom prilikom izvadi iz vode. Podvodni fotografi RK Bosna upravo ovih dana rade serije fotoreportaža i podvodnih filmova o stepenu zagađenosti akvatorija u BiH", naglašava naš sagovornik i apeluje na veću podršku države ovakvim projektima.

"Nadamo se da ovakvim djelovanjem možemo bar malo utjecati na svijest ljudi. To je voda koju svi mi trebamo, od koje živimo. Sami režemo granu na kojoj sjedimo", kaže Drnda.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: