A publika će zaista imati priliku da uživa u prelijepih šest dana tokom kojih će Bosanskim kulturnim centrom odjekivati zvuci sevdaha u produkciji Marije Šestić & DrAmmar Projecta, Shaderwan Codea, Cristine Soler & Pacoseco tría, Divanhane, Amire Medunjanin ft. Reka-Balkan River of Music i Mostar Sevdah Reuniona. Program koji za svakoga nudi nešto, a pravi ljubitelji sevdaha najradije će svaku noć provesti u dvorani BKC-a.
"Izabrali smo grupe za program i to je bilo jako komplikovano. Mogu reći da je treći festival nikad veći", kaže Cabrera s dozom ponosa u glasu nakon što je SSF izrastao u jedan od najznačajnijih muzičkih događaja u Sarajevu.
Dobra prodaja karata
Cabrera, koji je SSF osnovao prije tri godine kaže da pripreme za festival idu svojim tempom. Kaže da mu jedino iznenađenje predstavlja dobra prodaja karata koja je krenula ranije nego što je to uobičajno. SSF ove godine nudi i novost, pretprogram koji će trajati od 17. do 21. juna, a održat će se u pivnici "Sarajevo". Učesnici su Muris Varajić, Avdo Lemeš, Gudački kvartet "Adorate", Adnan Delić, Mirza Redžepagić i Kenan Mačković. Direktor SSF-a kaže da je već stiglo mnogo rezervacija, a program je gratis.
Priča oko ovog projekta je počela u restoranu "Pivnica", gdje je održan prvi Sarajevo Sevdah Fest, koji je održan paralelno sa Sarajevo Film Festivalom.
"Prvi sevdah je bio vezan za Pivnicu. Ovdje su dolazili muzičari i probavali kod mene. Sjediš, slušaš, pjevaš, čuješ da su to novi aranžmani i priče, da je prilagođeno novoj publici i shvatiš da je to novi proizvod", prisjeća se Cabrera prvog SSF-a i ističe kako je u čitavom procesu organizacije festivala najljepše vidjeti rezultate, a to su novi aranžmani i mladi ljudi koji su postavili sevdah na mjesto na kojem treba da bude.
Cabrera kaže da su to prepoznali ljudi iz inozemstva koji to cijene i žele doći i vidjeti. Kako nam je rekao, najavljeni su gosti iz Perua, Amerike, Kanade, Skandinavije do Beograda i Zagreba.
"Kad se ljudi javljaju iz čitavog svijeta znači da imaš rezultat, da se sevdah čuo i da se sluša. Želimo da se to širi, vidi i čuje u svijetu", rekao je prvi čovjek SSF-a.
"Naš najjači kulturni ambasador u svijetu su ljudi koji izvoze sevdah. I to su sve ljudi koji su bili na festivalu. Oni su nekada bili samo lijepi primjeri, incidenti, a sad već imamo scenu. Sarajevo je uvijek bilo na neki način muzički centar Balkana i mislim da i sada možemo dati mnogo. Lijepo je vidjeti kada se ljudi u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj bave sevdahom", rekao je Cabrera.
Entuzijazam kao osnova svega
On ističe da je muzika dio kulture jednog naroda, a kultura jednog naroda je jedan od postulata državnosti.
"Mi želimo i težimo da budemo dio pokreta koji ujedinjuje te stvari. Želimo da sevdah bude naš flamenco, fado, bossa... Nema mnogo država koje su bogate muzičkim izražajem koji može biti dio 'world musica'. U okruženju toga nema nikako. Oni imaju etno muziku koja je drugačija, ali je s tim teško izaći u svijet. Mi imamo Amiru Medunjanin koja je od posljednjih šest mjeseci, mjesec bila u Sarajevu. Imamo Divanhanu koja je imala regionalnu, balkansku i evropsku turneju", ističe Cabrera posebnost bosanske etno muzike.
Cabrera kaže da iza projekta stoji samo entuzijasti koji pokušavaju da nešto naprave. Veli da su to ljudi kojima je ovo dopunski posao i koji to rade u svom slobodnom vremenu. On ističe da festival raste iz godine u godinu za 30 ili 40 posto i da je najvažnije da ljudi koji rade vjeruju u priču.
"Ideja je doći u Zagreb, u Beograd. Zvali su nas ljudi iz Beča i Ciriha da tamo pravimo festival. Bilo bi jako lijepo da čovjek ima vremena da se bavi samo tim i mogla bi se čuda učiniti. Imam želju kako će festival izgledati za tri godine, ali to sada ne mogu govoriti", rekao je Cabrera.
Čvrste, jake, institucionalne podrške nema, ali Cabrera kaže da postoje svijetli primjeri, ljudi koji ulažu u SSF. Istakao je potpredsjednika FBiH, Grad Sarajevo i Ministarstvo kulture i sporta na nivou FBiH.
"Mislim da nije prepoznat krajnji interes i cilj ovog festivala. Ipak, vjerujem da ćemo svake godine imati sve veću podršku i da će ljudi shvatiti čime se bavimo, zašto se time bavimo i gdje želimo doći", rekao je Cabrera.
New York Times piše o namještaju iz Konjica: Spoj stogodišnje tradicije i modernog dizajna
