Saša Antić, TBF
0

"Smak svita je već počeo"

Razgovarao: Almir Panjeta
Član splitske grupe The Beat Fleet i autor većine genijalnih pjesama ovog banda Saša Antić za Sarajevo-x.com govori o skorom nastupu na Heineken Music Stageu u Domu mladih u Sarajevu, muzičkoj sceni u BiH i Hrvatskoj, odnosima Splita i Zagreba, tekstovima pjesama TBF-a, smaku svita, i otkriva koje pjesme su na 'kompilaciji za kraj'...

Vaši nastupi nerijetko prerastu u performans ili ih tako pripremite. Šta publika može očekivati od vašeg narednog nastupa u Sarajevu 19. avgusta?

  • Ne bih to nazvao performansom, ne planiramo nikad neki poseban scenski nastup, al' kad se sve poklopi, raspoloženje publike i nas, i tehnički uvjeti, onda se dogodi nešto više od samog koncerta i nadam se da će se to dogodit i u Sarajevu.

Mnogi će se složiti da vaši live nastupi zvuče odlično, a hrabriji će kazati da zvučite možda i bolje nego na studijskim snimcima. Planirate li neki live album?

  • Da, al' ne mogu sa sigurnošću reć' i kad.

U Sarajevu nastupate sa mostarskim bandom Zoster. Jeste li ih imali prilike ranije slušati i kako vam zvuče?

  • Da, slušali smo ih na CD-u i prije nego smo ih gledali uživo, a jednom prilikom smo već i nastupali zajedno, na festivalu Unity prošlog ljeta u Tuzli. Zoster su jedni od mojih favorita na ovom govornom području.

Ima li još neki izvođač iz BiH čije nastupe rado posjetite ili poslušate CD?

  • Defence, Zoster, Letu štuke, Edo Maajka, Damir Avdić. Kako vam se danas čini hrvatska scena?

  • Mislim da je bolja nego ikad.

Čini li vam se da se nekako splitska scena izdvaja od ostatka hrvatske scene? Tu ste vi, slijede vas Dječaci, Dino je uvijek bio poseban na svoj način...

  • To je zbog klime, mora, hrane,..

Kako ste vi doživjeli odlazak Dine Dvornika?

  • Iskreno, rastužilo me, ali nije me iznenadilo, Dino je bio nepredvidljiv lik.

U 'Obračunu kod Hakikija' spominje se dolazak Muldera i Scully. Ove godine 'Scully' dolazi u Sarajevo kad i vi imate nastup... Slučajnost ili?

  • Ništa nije slučajno...

U jednom intervjuu na pitanje zašto uz veseli ritam pjevate o smaku svijeta kazali ste da ste jednostavno veseli i apokaliptični. Koliko je teško istovremeno biti i jedno i drugo?

  • Mislim da je to osnova ljudske prirode, svijest o kozmičkoj tragediji i vječnom povratku koja je duboko u čovjeku, pod teretom povijesti koju su napisali pobjednici, prekrivena slojevima odgoja i iluzija, jednom riječju predrasuda da nešto bitno mijenjamo građenjem hramova i tvrđava, kad ljudi svejedno stalno ratuju. Najteže je valjda živjeti sada, u ovom trenutku, biti ono što jesi, a ne projekcija koju drugi žele vidjeti, slobodan u razumijevanju i poštivanju bližnjih.

Da li je smak svita već počeo?

  • Da, 6.8.1945. u 8:15 u Hirošimi.

Imate li spremnu kompilaciju za kraj i koje tri pjesme biste s kompilacije biste svima preporučili 'za tu prigodu'?

  • Jednom prilikom je jedan naš prijatelj, Maka, inače voditelj muzičke emisije Demos na lokalnoj splitskoj radio stanici KL Eurodom pozvao Mladena da sat vremena pušta muziku po svom izboru. Mladen je bio u nekom zimskom raspoloženju, tako da kad smo kasnije slušali snimak komentirali da je to kompilacija za kraj i to sam iskoristio u tekstu za pjesmu Smak svita. A tri pjesme kao preporuka za tu prigodu su Vokalisti Salone - Testamentum, The Beatles - Across the Universe, i Monthy Python - Always look on the bright side of life.

Mislite li i da je Kerumov izbor za gradonačelnika Splita jedan od predznaka?

  • Ne razmišljam o tim pizdarijama, oprostite na francuskom. Pjevate na 'izvornom splitskom', koliko vas razumije publika u drugim gradovima?

  • Mislim da bi nas jako malo ljudi razumjelo kad bi govorili izvorni splitski. Govorimo nekim novim splitskim urbanim dijalektom i mislim da naša publika u drugim gradovima nema velikih problema s razumijevanjem o čemu se tu radi, jer se obraćam svima, a značenje riječi koje su u dijalektu specifičnom za Split se lako otkriva iz konteksta, naravno svakome koga pjesma dovoljno zaintrigira.
    Zbog čega, po vašem mišljenju, postoji veliki animozitet između Splita i Zagreba?

  • Mislim da je to zbog provincijalnog duha koji vlada i u Zagrebu i u Splitu, loše socijalne situacije, i plemenskog mentaliteta odnosno potrebe da se upire prstom u krivca za naše vlastite neuspjehe i greške zbog održavanja integriteta zajednice, odnosno vlastitog identiteta koji se poistovjećuje sa zajednicom.

Kako tumačite činjenicu da više reakcije izazove ispaljivanje čepova iz guzice Leta 3 nego povećanje cijena, poreza i poreza na poreze?

  • Ne bih se složio, mislim da u zadnje vrijeme mediji u Hrvatskoj bitno senzibiliziraju javnost po pitanju temeljnih političkih pogrešaka i socijalne nepravde. Valjda smo trebali doći do dna da se to dogodi. Ljudi u medijima koji se bave senzacijama i izmišljenim spektaklima uvijek će se vaditi na zakone tržišta i reći da je to ono što ljudi traže, i to je osnova njihovog licemjerstva, jer ustvari sami proizvode senzacije da bi se mogli prodati. Što se tiče Leta 3, sve što rade je za mene vrhunski performans, ima puno drugih stvari i osoba kojima se može ilustrirati medijsko forsiranje trivijalnosti. Na primjer, aktualno mrcvarenje medijskog prostora svakodnevnim izvještajima sa Jadrana o krstarenju novopečene veze jednog Dikana i starlete ugašenih očiju, dok se u priču vraća i treći lik, tragični kockar Melkior, romantik i njen donedavno bivši tata. Fantastična ljetna avantura se bliži svom velikom vrhuncu, ne propustite pročitati novu stranicu ove uzbudljive priče koju život piše u svim dnevnim tiskovinama u boji i na web portalima. Opis planete 'Glupiter' u pjesmi Daleko od zemlje prilično se poklapa sa situacijom u većini ex-yu zemalja. Milsite li da se stanje ikako može promijeniti?

  • Ne znam, al još uvik virujem da će na ovoj planeti jednog dana svi ljudi moć živit sretni...