Muzika
38

Sarajevo domaćin proslave rođenja Kralja romske muzike Šabana Bajramovića

Piše: M. N.
Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba
Kamerni teatar 55 u saradnji s Romskim informativnim centrom Kali Sara organizuju obilježavanje rođenja Kralja romske muzike poznatog širom svijeta Šabana Bajramovića.

Riječ o vrhunskom izvođaču romske muzike i čovjeku koji je ostavio duboki trag na muziku u područjima bivše Jugoslavije. Njegovi hitovi "Đelem, đelem", "Opa, cupa", "Geljan dade", "Rovena", "Vaker", "Bijele ruže" proslavili su ga širom svijeta i nema populacije niti pripadnika muzičkog žanra koji ga nisu slušali. Njegov poseban glas i muzički stil privlačili su one koji slušaju narodnu, rock ili pop muziku.

"Ovo nije komercijalna priča. Sav prihod ide u humanitarne svrhe, a kome ćemo donirati odlučit ćemo na sjednici Organizacionog odbora 6. aprila", rekao je direktor Kamernog teatra 55 Emir Hadžihafizbegović.

Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba

Ceremonija obilježavanja rođenja počet će 17. aprila u 12 sati kada će prvo biti održan okrugli sto o romskoj muzici s osvrtom na muziku Šabana Bajramovića. Potom će u 19 sati biti prikazan dokumentarni film o Šabanu Bajramoviću nakon čega u 20:30 sati slijedi koncert romske muzike na kojem će svirati Crne mambe iz Niša, Goran Bregović i drugi.

"Šaban Bajramović ima svoje mjesto u historiji muzike svijeta. Svojim albumom koji je nosio naziv 'A sunen romalen' ('Slušajte me ljudi') ujedinio je i one koje vole narodnu i pop muziku. Album je reklamiran u magazinu 'Jukebox' koji je tada pisao o rock muzici. U svojoj muzici imao je različite stilove - mađarski, turski, rumunski, sve ono s čim se susretao dok je služio kaznu na Golom otoku gdje je svirao jazz i pjevao", rekla je Vesna Andree Zaimović, članica OO ceremonije.

Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba

Kada čuje riječ Goli otok, većina ljudi pomisli na kriminalce ili političke proganinke, ali Bajramović nije bio tu zbog nekog zločina. Dezertirao je iz vojske zbog ljubavi i osuđen na kaznu od pet godina.

"Kao i svaki genijalac nije se mogao sastaviti s parama nikako iako je zarađivao jako mnogo i kitili su ga zlatom. Znao je dobiti kilogram zlata dok pjeva okolo stolova sat vremena. Postoji i priča da ga je jedan čovjek okitio svojom zlatnom ogrlicom dugom 10 metara. No, znao je sve prokockati za jednu noć. Bio je to čovjek krajnosti kojem su počast odavali brojni državni zvaničnici. Živio je i u bogatstvu i siromaštvu, a pjevao u prostorima gdje su zalazili probisvijeti i pijanice, do elitnih dvorana. Nadam se da ćemo svi uživati i prisjetiti se lijepih stvari, a mlađi nešto naučiti", kazala je Andree Zaimović.

Ulaznice za ceremoniju obilježavanja godišnjice rođenja Kralja romske muzike koštat će 20 KM. U Organizacionom odboru učestvuju Hadžihafizbegović, Dervo Sejdić, Dragoljub i Vesna Acković, Bregović, Radiša Sarić, Ivan Lalić, Andree Zaimović, Dragi Šestić i Vedran Fajković - svi oni koji su bili dio Bajramovićevog života ili karijere.

Šaban Bajramović je rođen 16. aprila 1936. godine u Nišu. Bio je pjesnik, pjevač, svirač i glumac. Ostavio je dubok trag na muziku u područjima bivše Jugoslavije. Izdao je i sarađivao je na oko 20 albuma i 50 singlova. Smatra se da je komponovao više od 650 pjesama i kompozicija. Njegova interpretacija pjesme Đelem, đelem, je 1964. godine prihvaćena kao himna roma na Svjetskom Romskom kongresu, a pjesmu je komponovao sam Šaban na osnovu teksta kojeg je napisao Žarko Jovanović tokom Drugog svjetskog rata. Bio je prepoznatljiv po crnim sunčanicama koje je krajem devedestih počeo nositi. U skoro svim tekstovima o njemu uz njegovo ime je stajalo "Kralj romske/ciganske muzike". Umro je 8. juna, 2008. godine u Nišu.