Muzika
0

Rukopisi Boba Dylana uz Mozarta i Beethovena

VOA
Originalni rukopisi tekstova pjesama Boba Dylana i drugi predmeti vezani uz njegovo stvaralaštvo, izloženi su rame uz rame uz rukopise Mozarta i Beethovena u njujorškoj Knjižnici Morgan. Izložbu je posjetila Amanda Cassandra.

Boba Dylana se smatra jednim od najznačajnijih kantautora 20. stoljeća. Skladbe, poput "Blowing in the Wind", "Like a Rolling Stone", "Times They Are A-Changin", pomogle su u definiranju burnih šezdesetih. No, vidjeti njegove originalne tekstove i notne zapise u društvu rukopisa iz 18. stoljeća, za neke je posjetitelje pravo iznenađenje.

Kustos Jasen Emmons kaže da se umjetnicima rijetko iskazuje takva počast za njihova života, pa je, stoga, ova izložba prilika da se oda priznanje ukupnom djelu Boba Dylana. "Mislim da se često događa kada netko umre da ljudi postanu nostalgični što rezultira retrospektivnim izložbama. Jedna od uzbudljivih stvari oko ove izložbe je to da je Bob Dylan živ i upravo je nedavno objavio jedan od svojih najboljih albuma. Mislim da je ovo sjajan način da mu se pokaže da ga ljudi smatraju sjajnim umjetnikom".

Izložba u Knjižnici Morgan, naslovljena "Bob Dylan's American Journey", obuhvaća rane godine Dylanove karijere, od 1956. do 1966, prateći evoluciju njegovog glazbenog stila od folk balada do statusa rock'n'roll idola. U karijeri koja traje već pet desetljeća, Dylan je miješao glazbene žanrove, što mu je donijelo obožavanje njegovih ljubitelja i poštovanje glazbenih kritičara. Kustos Emmons kaže da ljudi već znaju Dylanovu glazbu, ali im izložba pokazuje i njegovo ljudsko lice iza glazbe. "Bob Dylan je sada takav glazbeni idol da ga ova izložba – po mom mišljenju – ustvari humanizira, vraća mu ljudski lik. Prikazana je njegova osobna strana koje mnogi ljudi nisu svjesni. Recimo, prvih par pjesama koje je napisao kao tinejđer, fotografija na kojoj ga se vidi kako sjedi na Harley Davidsonu kad mu je bilo 15 godina, dokumentarne snimke sa snimanja ili uvježbavanja i slično. Mislim da takve stvari ljudima pokazuju tko je on".

Izložba počinje s postavom memorabilija iz 1956. kada je Dylan još uvijek bio poznat kao Robert Allen Zimmerman, učenik srednje škole u gradiću Hibbingu, u Minnesoti. Odatle, postava slijedi Dylanovo osobno i umjetničko odrastanje, koje se događalo pod utjecajem burnih zbivanja iz vremena pokreta za građanska prava crnaca i antiratnih prosvjeda u vrijeme rata u Vijetnamu. U svojim ranim radovima, Dylan je pokušavao imitirati svog idola Woodyja Guthrieja.

Kustos Emmons kaže da je u tih prijelomnih deset godina, koje prikazuje izložba, Dylan razvio svoj vlastiti glazbeni identitet. "Kad je tek došao u New York, Bob Dylan je u stvari bio džuboks Woodyja Guthrieja ... stalno je pjevao samo njegove stvari. A onda se s turneje u Engleskoj vratio Ramblin' Jack Elliott, koji je to isto radio bolje od ikoga drugog; on je bio vrlo blizak Woodyju Guthrieju. Dylan je shvatio da mu nema mjesta s imitiranjem Guthrieja, da mora stvoriti nešto originalno za sebe. Otada, on ima svoj stil po kojemu je slavan i priznat".

Biografska izložba prikazuje više od 150 predmeta uključujući i njegov razredni dnevnik iz srednje škole, rukom pisane i tipkane na mašini pjesme i pisma. Izloženi su i njegovi glazbeni instrumenti – gitara i usna harmonika -, a niz kabina posjetiteljima pruža priliku da gledaju snimke njegovih koncerata i slušaju skladbe koje je objavio u prvih deset godina svoje karijere.