Kultura
7

Žrtva birokratije i besparice: Jedina banjalučka antikvarnica ponovo zatvorena

Piše: G. D.
Kada je u februaru ove godine zatvorena jedina banjalučka antikvarnica "Agora" u kojoj su, pored starih i rijetkih knjiga, mogle da se kupe i gramofonske ploče, umjetničke slike i gobleni - niko nije očekivao "filmski" zaplet i rasplet.
Naime, "Agora" je nakon nekoliko mjeseci ponovo otvorena, a prije desetak dana na nju je, valjda i konačno, ponovo stavljen katanac.

Vlasnik "Agore" Nedo Slavnić kaže da ga je pobijedila birokratija. Knjižaru je prvi put zatvorio zbog prevelikih dažbina i dugovanja.

Kada je dugove izmirio i antikvarnicu ponovo otvorio, uslijedili su još žešći udari na novčanik, poput presuda da plati pretplatu na radio, koji, kako kaže, godinama ne sluša u knjižari.

"Vlasnicima ovakvih i sličnih radnji nameću se ogromne dažbine. Naprimjer, odvoz smeća plaćam skuplje od nekih velikih marketa, iako za nedjelju dana ne skupim ni gram smeća. Struja je toliko skupa da sam znao čitati u mraku da bih uštedio koju marku. Dolazili su da mi deratizuju radnju, iako mi nije jasno zbog čega", priča Slavnić.

Broj kopirnica se, dodaje on, neprestano povećava, a i kiosci se polako pretvaraju u knjižare. Treće i možda najvažnije - narod, iako željan dobre knjige i pazara, naprosto više nema para.

"Drago mi je što su u knjižaru dolazili mladi ljudi koji su imali tačno izgrađena interesovanja i koji su vijek znali šta traže. Roditelji su ovdje kupovali djeci udžbenike za škole, a studenti stručnu literaturu. U 'Agori' su mogla da se nađu rijetka djela poput Rusoovih 'O porijeklu nejednakosti' i 'Društveni ugovor', pojedina izdanja iz Geteovih sabranih djela koja datiraju iz daleke 1700. godine, 'Istorija Rima' sa početka prošlog vijeka", rekao je Slavnić.