Osmanagić je, reagirajući na današnju informaciju o zatvaranju Zemaljskog muzeja, na primjeru istraživanja bosanskih piramida u Visokom dokazao da je moguće promijeniti imidž BiH na bolje.
Da bi to bilo ostvarljivo Osmanagić smatra da treba izabrati direktora Zemaljskog muzeja koji je, prije svega, sposoban menadžer da treba odlično vladati (barem) engleskim jezikom, imati određeno znanje muzejske djelatnosti, biti komunikativan i kreativan i treba mu dati ovlaštenje da postavi rukovodioce odjeljenja po njegovom izboru
Neophodno je, predlaže Osmanagić, zaposliti direktora marketinga, međunarodnih veza, PR-a Muzeja i rukovodioca odjeljenja za aplikacije na fondove
Što se tiče finansiranja izlaz je u realnim ciljevima za kratkoročno (Grad, Kanton, Federacija, BiH) srednjoročno (fondovi EU) i dugoročno (komercijalno) finansiranje .
Da bi se ovo ostvarilo Muzej mora osmisliti atraktivne sadržaje: najaviti održavanje pet svjetski važnih i kvalitetnih multimedijjalih izložbi u petogodišnjem periodu. Prijedlog je da to budu izložbe "Tajne Bosne", "Faraonski Egipat", "Ikone", "Islam" i "Sumer i Babilon".
Za projekt "Tajne Bosne" Osmanagić smatra da bi bilo dovoljno otvoriti ladice u ormarima koji skupljaju prašinu decenijama u skladištu Zemaljskog muzeja, katalogizirati i izložiti artifakte koje su još prikupili Austrijanci, predstaviti arhivu i artifakte iz Vatikana, Beča, Istanbula, Moskve i Beograda, kao i misterije prahistorijske BiH - piramide, kamene kugle i stećci.
Za izložbu "Faraonski Egipat" bilo bi potrebno stupiti u kontakt sa svim svjetskim muzejskim institucijama koji imaju eksponate iz faraonskog Egipta, a osobito: Nacionalni muzej u Kairu, Muzej u Aleksandriji, muzeji u Chicagu, Smithsonian, u Londonu, Parizu, Torinu. Tokom izložbe bilo bi požrljno pozivati stručnjake iz ovih centara koji će držati predavanja.
Kada je u pitanju projekt "Ikone" treba prikupiti i prezentirati građu iz muzejskih i crkvenih institucija iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, Grčke, Moskve, Jereuzalema, Istanbula i Kaira. Raditi zajedno s SPC-om, Banjalukom i Beogradom.
Za projekt "Islam" potrebno je prikupiti građu u saradnji s novim muzejom u Rijadu, muzejskim institucijama Kaira, Jeruzalema i Istanbula. Stručnjaci iz ovih zemalja trebaju držati redovne prezentacije tokom trajanja izložbe.
Izložba "Sumer i Babilon" trebala bi se baviti počecima civilizacije. U tu svrhu trebalo bi prikupiti građu u saradnji sa muzejskim institucijama iz Berlina, Bagdada, Teherana, Londona i Smithsoniana. Svjetski stručnjaci trebaju držati predavanja o fenomenu početka ovog historijskog ciklusa.
Osmanagić smatra da sve ovo može biti upješno realizirano uz adekvatnu medijsku 'ofanzivu'. Stoga predlaže da se na posebnoj pres konferenciji najaviti novo doba Zemaljskog muzeja kao prodorne svjetske muzejske institucije i novi petogodišnji plan koji treba privući milion posjetilaca.
U tu svrhu treba animirati CNN, ABC, BBC, National Geographic i druge vodeće TV kuće da dođu u Sarajevo, a postojeće TV resurse u Sarajevu (Al Jazeera, reginalne i bh. TV kuće) redovno koristiti kao platformu za pozitivnu promociju BiH u svijetu kroz aktivnosti Zemaljskog muzeja.
Uz ovo, putem pisanih saopćenja i milionskih e-mail kampanja, održavati interes u svijetu za aktivnosti Muzeja.
Da bi sve ovo imalo efekta trebalo bi i radno vrijeme Muzeja promjeniti sa sadašnjeg na novo: 8.00 - 24.00 svaki dan, te razraditi sistem naplate ulaznica, prodaje knjiga i časopisa, izrade unikatnih suvenira, mini prodavnica, kafića unutar kompleksa.
Osmanagić smatra da osnovne i srednje škole, koje u svojim programima imaju zakonsku obavezu organizirati posjete muzejskim institucijama, trebaju biti osnovni nosioci aktivnosti, te predlaže i osnivanje posebne službu koja će dnevno kontkatirati sve škole u BiH i dogovarati posjete.
Građanstvu treba ponuditi komplete karata za posjetu muzejskim izložbama i različitim multimedijalnim događanjima, a prijateljima Muzeja omogućiti povoljnije cijene za različite nivoe finansijske podrške.
Oživljavanje Muzeja i njegovih sadržaja podrazumijeva i potrebu animiranja svih ambasada i međunarodnih organizacija u BiH, organizatora konferencija i domaćih firmi u vezi sa iznajmljivanjem prostorija i botaničke bašte unutar kompleksa.
Inače, Botanička bašta i neki prostori Muzej idealno su mjesto za održavanje koncerata i dramskih predstava unutar kompleksa, tako da Muzej može postati i kulturni centar regiona.
Dr. Osmanagić smatra i da Muzej svojih pet godišnjih izložbi treba reklamirati preko partnerskih muzeja u svijetu, ambasada i medija uključujući web promociju i rad socijalnih mreža, te je neophodno uvezati turističke zajednice, turoperatore i turističke agencije (prvo domaće, a kasnije regionalne) u muzejsku-turističku ponudu.
Jedna od atraktivnih djelatnosti Muzeja bila bi i ponuda arheološkim fakultetima i institutima širom svijeta saradnju na arheološkim lokacijama u BiH (prahistorija, megalitne lokacije s piramidama, Ilirska nalazišta, Daorson, zapadna Hercegovina uključujući Gabelu, antički Rim, srednjevjekovne utvrde, Otomanski period). Slično uraditi sa etnografskim i odjeljenjem za prirodne nauke.
Uz to, treba koristiti EU fondove za vlastita istraživanja (prekogranična saradnja s Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom) prije svega prahistorijskih nalazišta (kao Okolište, Butmir i sl.). Uz to studente iz Sarajeva (sa više univerziteta), Mostara (s oba univerziteta), Banja Luke i Tuzle redovno obučavati u okviru studentske prakse za muzejske poslove, a oni će, istovremeno, volonterski obaviti većinu poslova na pripremi i održavanju velikih izložbi i terenskih istraživanja, zaključuje svoje reagiranje dr. Osmangić, uz očekivanje da ubuduće "svakodnevno, pred Zemaljskim muzejom, 12 mjeseci godišnje, hiljade ljudi čeka na ulaz u reprezentativnu muzejsku instituciju u kojoj će vodiči i kustosi s osmjehom dočekivati posjetioce iz čitavog svijeta".
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
