Kultura
0

Završena "Višegradska staza"

SRNA
Foto: Arhiv
Foto: Arhiv
Manifestacija "Višegradska staza" - posvećena Ivi Andriću i njegovom djelu - završena je književnom večeri, posvećenoj izdavaštvu "Čigoja štampe" iz Beograda, čiji je vlasnik Žarko Čigoja iz Višegrada i promocijom romana "Hamam Balkanija" Vladislava Bajca.

Autor romana Bajac rekao je sinoć u Domu kulture da je inspiraciju za pisanje ovog djela dobio prije dvadesetak godina, kada se u višegradskoj banji kupao u Sokolovića kupatilu, poznatom hamamu, koji je izgrađen kad i Ćuprija na Drini.

"Višegrad je mistično mjesto po svojim kulturno istorijskim spomenicima a ovaj za mene novootkriveni, originalni hamam iz turskog doba poslužio mi je kao podstrek  da počnem da rovim po arhivama od Beča, Beograda do Istambula i sakupljam istorijsku građu o Bajici Sokoloviću, potonjem Mehmedu i Kodža Mimaru Sinanu, najvećem graditelju otomanske imeperije", istakao je Bajac.

On je dodao da su to glavni junaci u njegovom djelu, koje je vezalo neraskidivo priijateljstvo ali i zajednička sudbina podvojenih ličnosti koje su u duši ipak bile u hrišćanskoj vjeri.

U dvoslojnoj sadržini romana pojavljuje se i čuveni turski pisac Orhan Pamuk, koji sa autorom priča o manje poznatim detaljima iz života ove dvjice ljudi koji su obilježili jednu epohu.

"Hamam, kao što ga ima Višegrad, ima rijetko koji grad na Balkanu a u njemu, i pod naletom njegove vode, na naše nejako tijelo, iskrsavaju misli o životu, onome što smo i što ćemo biti, i sve to, uz čudesna banjska isparenja stvara neobičnu sliku svijeta u kome živimo", rekao je na promociji Žarko Čigoja.

Urednik Izdvačke kuće "Arhipelag" Gojko Božović je naglasio da ova knjiga čitaocu daje mogućnost slojevitog sagledavanja istorijskih i savremenih činjenica, kroz prizmu piščevog ogledala .
"Ovo je priča o unutrašnjoj drami identiteta dvojice glavnih likova, koja na kraju pokazuje da je ipak moguće živjeti i pored različitosti, koje su u nama i oko nas u ljudima i vremenu u kome živimo", istakao je Božović.

On je naglasio da su i Bajica-Mehmed i Sinan, bez obzira na surovo vrijeme u kome su živjeli, bili privrženi miru i smirenosti, a to potvrđuje činjenica da je prvi bio veliki zadužbinar javnih objekata a drugi njihov graditelj.