{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Zavirite u novu zgradu Gazi Husrev-begove biblioteke i otkrijte njena blaga

7.12.2013. u 08:30
8
112
Zavirite u novu zgradu Gazi Husrev-begove biblioteke i otkrijte njena blaga
8
"Ostati ravnodušan prema knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život", citat je Ive Andrića koji su spoznali samo rijetki. Među njima su uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke, najstarije kulturne i naučne institucije u našoj zemlji. Zahvaljujući njihovom zalaganju, građa neprocjenjive vrijednosti u potpunosti je sačuvana u proteklom ratu i danas dostupna svim "ljudima od knjige" u novoizgrađenoj zgradi biblioteke.
Gazi Husrev-begova biblioteka nedavno je javnosti otvorila vrata svog blaga u novom, impresivnom zdanju u srcu Baščaršije. Biblioteka je proteklih decenija, prema riječima njenog direktora Mustafe Jahića, najveća izbjeglica u svom gradu.

No, nakon trnovitog puta, vratila se svome domu, jer se nova zgrada nalazi tik pored mjesta na kojem je i osnovana. Bilo je to 1537. godine, kada je bosanski namjesnik Gazi Husrev-beg dao da se podigne medresa (Kuršumlija), a u vakufnami od gradnje medrese odredio..."što preteče od troškova gradnje, da se za to kupi dobrih knjiga, koje će se koristiti u spomenutoj medresi, da se njima koristi ko bude čitao i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom".

Rukopisi neprocjenjive vrijednosti



Iako se formalno otvorenje nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke tek očekuje, ona je u punom kapacitetu otvorena za javnost i u potpunosti obavlja svoju misiju. A korisnicima je na raspolaganju fond od 90.000 jedinica: štampane knjige, periodike, historijski dokumenti... a oni najznačajniji i najvredniji dostupni su u mikro i digitalnoj formi.

Biblioteka čuva zbirku rukopisa neprocjenjive vrijednosti, a najstariji je "Ihjau ulumud-din" Ebu Hamid Muhameda el-Gazalije, teološko-mističko djelo prepisano 1131. godine.

"Gazi Husrev-begova biblioteka nije nikada bila samo biblioteka, ona je uvijek bila više s obzirom na fondove, prije svega zbirku koja sadrži više od 10.500 kodeksa u kojima se nalazi blizu 20 hiljada naslova. U tim rukopisima nalaze se djela iz islamskih, ali i drugih nauka. Imamo veliki broj rukopisa iz medicine, astronomije, jezika, veterine...", govori u razgovoru za Klix.ba direktor Jahić.

Ovi rukopisi su u Bosnu dolazili skoro iz cijelog svijeta, a najviše preko naših studenata koji su studirali u poznatim islamskim centrima, kao što su Bagdad, Damask, Kairo, Istanbul... Znatan dio tih rukopisa donosile su hadžije, a neki su došli i trgovinom.

"Kada je znatan dio bh. stanovništva prihvatio islam i počele se otvarati medrese i škole, knjige su se počele prepisivati i u Bosni pa su i bosanski učenjaci počeli da pišu vlastita djela na arapskom, perzijskom, turskom, bosanskom... i ta djela predstavljaju dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine", govori Jahić.

Tako biblioteka čuva djela domaćih autora kao što su Hasan Kafi Pruščak, Mustafa Ejubović, Ibrahim Opijač, Muhamed Allamek...

Blago tokom rata premještano osam puta



Zahvaljujući naporima i entuzijazmu uposlenika, sva ova vrijedna djela su preživjela agresiju na našu zemlju. Kako kaže Jahić, rukopisi su tokom rata premještani osam puta.

"Kada su počele da gore zgrade po Sarajevu, a posebno kada su zapaljeni Orijentalni institut i Gradska biblioteka, počeli smo premještati rukopise. Ja sam izdvojio blizu 500 najvrednijih rukopisa i smjestio sam ih u trezor Privredne banke, gdje su ostali tokom cijelog rata. Nudili su mi iz nekih evropskih organizacija da izmjeste rukopise u Evropu, ali ja to nisam dozvolio. Sa Kobilje Glave, gdje stanujem, sam skoro svaki dan silazio u grad i obilazio te rukopise, ali ni tada nisam bio siguran da ćemo ih spasiti", prisjeća se Jahić.

Zbog toga je već u ratu počelo mikrofilmovanje rukopisa. Oprema iz Malezije je stigla kroz Sarajevski tunel spasa, no u nedostatku struje i vode to nije išlo tako brzo, pa je mikrofilmovanje nastavljeno i završeno nakon rata. U međuvremenu je najvredniji dio građe i digitaliziran te u skladu sa svjetskom praksom napravljen u više kopija koje se čuvaju na nekoliko različitih mjesta.

"Počeli smo i sa digitalizacijom drugih fondova arhivske građe, stare periodike koja je veoma značajna za kulturnu baštinu. Kod nas se nalaze novine i časopisi koji su prvi počeli izlaziti u BiH. Sad planiramo da uradimo i virtuelnu biblioteku, da sve ono što je digitalizovano bude dostupno istraživačima", govori Jahić.

"Bolnica za knjige"



U novoj zgradi Gazi Husrev-begove biblioteke nalazi se i moderno opremljen Odjel za restauraciju ili, kako kaže Jahić, bolnica za knjige.

"U našem centru imamo mogućnost i tehnologiju da prvo istražimo vrste oštećenja, da uspostavimo dijagnozu te razmislimo na koji način ih liječiti. Prvo se pristupa tom liječenju, a onda i restauraciji. Postoje dvije vrste restauracije - mašinska i ručna. Mašinska je brža i lakša, ali je rizična za rukopise i zbog toga se radi rijetko. Uglavnom se štampana građa restaurira na taj način", priča naš sagovornik i dodaje da je u našoj zemlji teško doći do restauratora, budući da nemamo nijedan univerzitet ni centar u kojem se oni mogu edukovati.

Gazi Husrev-begova biblioteka je od 1537. godine prešla dug i trnovit put, no uvijek je posvećena nauci i kulturi. I danas kada je kultura u našoj zemlji marginalizirana, njeni uposlenici ostaju posvećeni širenju svoje misije.

"Novom zgradom i bibliotekom kao institucijom, gradu i državi poklanjamo vrijedno zdanje i instituciju značajnu za istraživanje kulturne baštine BiH i multikulturalnog aspekta naše zemlje", poručuje Jahić na kraju našeg razgovora.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: