Kultura
31

Više od godinu dana nakon paljenja: O Arhivu BiH brinu još samo radnici, volonteri i stranci

Piše: N. N.
Prostorije Arhiva BiH (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Arhiv BiH zapaljen je tokom demonstracija 07. februara prošle godine. Punih 15 mjeseci poslije, arhivska građa koja je nastradala a koja nije u potpunosti izgorjela polahko se vraća na svoje police. Vraćaju je studenti koji volonterski, zajedno sa radnicima i svojim profesorima, ne žale truda da se spasi što se spasiti može.

Pored studenata Filozofskog fakulteta u Sarajevu i radnika, o Arhivu BiH u proteklih 15 mjeseci najviše brige su pokazali domaće arhivske i druge naučne institucije, mada ni same nisu u sjajnom položaju, te strani donatori. Iako su u februaru prošle godine iskazivali žal za izgubljenim arhivskim blagom, nadležne institucije nisu našle za shodno da izdvoje bilo kakva finansijska sredstva za Arhiv BiH.

No, nije samo Arhiv BiH u problemima. Ni druga dva arhiva locirana u Sarajevu nemaju namjenske zgrade. Historijski arhiv i njegovi depoi smješten su u atomskim skloništima i u zgradi koja je davno proslavila stoti rođendan. Arhiv Federacije BiH, zajedno s Arhivom BiH, dijeli memljive prostorije u zgradi Predsjedništva BiH. Kolika je briga vlasti za arhive dovoljno svjedoči činjenica da se u podrumu zgrade Predsjedništva BiH čuva arhivska građa u jednom dijelu, a u drugom dijelu alat i pribor za čišćenje i održavanje zgrade.

Sredstvima TIKE obnovljen je jedan od arhivskih depoa, kaže za Klix.ba Andrej Rodinis, zamjenik direktora Arhiva BiH. Od političara, posjetio ih je Radmanović, Izetbegović i Budimir, ali niti sa jednog nivoa nije došla značajnija finansijska pomoć. Specijalne kutije za čuvanje arhivske građe donirale su im kolege iz BiH i Češke, a veliku pomoć pružile su u kolege iz Italije.

Iz tijesnih i meljivih hodnika ovih dana postepeno se vraća građa. Čine to studenti i profesori Filozofskog fakulteta. Nije im ni prvi, ali ni posljednji dan koji su izdvojili da bi volontirali u Arhivu BiH. Kažu da neko mora i da ne žale što su to baš oni.

Rodinis dodaje kako će još najmanje pola godine trebati da se sve vrati na stanje prije 07. februara 2014.

“Moglo bi i brže, ali mi, nažalost, nemamo svaki dan pomoć kao što imamo danas od studenta. Politika, ali i društvo generalno, ne vode računa o ovakvim ustanovama. To se najbolje pokazalo prilikom ovog požara u Arhivu BiH”, kaže Rodinis.

S aspekta sigurnosti arhivske građe, malo toga je učinjeno. Zgrada Arhiva BiH nije namjenski pravljena pa je teško govoriti o sigurnosti građe usljed djelovanja ljudskog faktora ili elementarnih nepogoda.

“Sad na tom prozoru kroz koji je ubačena vatra postoji zaštita, ali je doista teško reći da je sad građa sigurna. Ostaje nam da se nadamo da nećemo doći u situaciju u kakvoj smo bili u februaru”, zaključuje Rodinis.

Još prije rata postojao je plan da se u Sarajevu izgradi namjenska zgrada za Arhiv BiH i Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku. Problem su bila sredstva, a nakon rata nikad se ozbiljnije nije ni razmatrala ideja izgradnje ovakve zgrade. Na mjestu gdje je trebala da bude nedavno je niknuo veliki šoping centar.

Do boljih vremena, Arhiv BiH, ali i drugi arhivi, čuvat će uspomenu na prošlost koja je, često, bila mnogo obazrivija prema arhivima i drugim naučnim institucijama.