Ono što je posebno značajno za kulturološki prostor BiH jeste činjenica da od 1991. niti jedan bosanskohercegovački izdavač nije imao priliku da bilo šta promovira u ovom svojevrsnom "coloseumu" hrvatske kulture, navodi se u saopćenju.
Dodaje se kako je oko 600 prisutnih gostiju, novinara te studenata i profesora s nekoliko hrvatskih sveučilišta u kongresnoj dvorani Nacionalne i Sveučilišne knjižnice Republike Hrvatske dodatno impresionirao videolink koji je uspostavljen s Houstonom gdje se nalazio autor knjige Semir Osmanagić.
Osmanagić je ponovio svoja stajališta vezana za postojanje piramide ispod brda Visočica i pozvao hrvatske medije i vodeće institucije kulture da mu se pridruže, jer se nekoliko jednako bitnih nalazišta nalazi u Hrvatskoj.
"Ono što je bilo veliko iznenađenje i što je po riječima hrvatskih kolega impresioniralo prisutne, jeste "presjek dosadašnjeg književnog stvaralaštva Semira Osmanagića" o kojem je, uz videoprezentaciju baziranu na podacima iz dosadašnjih objavljenih knjiga, govorio prof. Amel Suljović, urednik knjige "Bosanska piramida Sunca", te urednik gotovo svih Osmanagićevih knjiga koje su objavljene u BiH", navodi se u saopćenju.
Dodaje se kako je Suljović impresionirao prisutne načinom na koji je predstavio Osmanagićevo stvaralaštvo te još jednom opravdao činjenicu da je trenutno neprikosnoveni najmlađi autoritet u BiH u sferi uredništva, odnosno izdavaštva.
To su potvrdili brojni hrvatski mediji koji su gotovo dva sata nakon promocije opsjedali Suljovića tražeći dodatne informacije. To dodatno govori koliko je bh. književno stvaralštvo i izdavaštvo gotovo nepoznato u susjednim zemljama, što najprije treba spočitati veoma lošoj medijskoj i promotivnoj kampanji, navodi se u saopćenju.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
