Izloženi panoi nude prikaze niza sinagoga istočne i centralne Evrope, uključujući one sinagoge koje su još uvijek u upotrebi, kao i one koje su u ruševnom stanju, te podsjećaju tako na nemjerljiv kulturni gubitak koji se desio u vrijeme holokausta.
"Sinagoga nije samo bogomolja, nego je to mjesto sastanka sa prijateljima, mjesto razmjene informacija, mjesto dogovora", kazao je Jakob Finci i dodao da je sinagoga jezgra židovskog intelektualnog i društvenog života.
Istražujući sinagogalnu arhitekturu u istočnoj i centralnoj Evropi, autor izložbe Rudolf Klein je tako pratio razvoj sinagoga od srednjeg vijeka do moderne, te je izdao i knjigu, a ova izložba je samo mali dio.
Govoreći o nekim zanimljivostima, Klein kaže da postoji velika razlika između sefardske i aškenaske sinagoge. Aškenaska sinagoga je nastala u srednjem vijeku na bazi njemačke arhitekture, odnosno, zapadnoevropske arhitekture, a sefardska sinagoga arhitektonski se oslanja na otomansku arhitekturu.
"Specifičnost sinagoge je ta da ona nije Božiji dom, to je mjesto okupljanja Židova, a i riječ 'kneset' znači mjesto okupljanja, kuća okupljanja", kazao je u izjavi za medije Klein. Izložbu je otvorio mađarski ambasador u BiH Jozsef Negyesi.
Izložba će biti otvorena do 24. februara, a potom, 26. februara seli u Banju Luku.
