Ističući da se dugo ili gotovo uopće nije radilo na organiziranom institucionalnom prikupljanju muzikološke građe i njenoj stručnoj obradi, autor knjige, Šahbaz Jusufović, profesor muzike u penziji, naglasio je da je riječ o velikoj hronologiji sevdalinke, autentične bh. pjesme, koja će budućim generacijama omogućiti izvođenje pjesme u njenom autentičnom obliku.
"Cijeli svoj životni vijek živim sa sevdalinkom. Potičem iz muzičke porodice, a moj djed Šaban prvi je na ovim prostorima između dva svjetska rata svirao harmoniku, čim je ovaj instrument stigao na Balkan. Za sevdalinku sam zainteresiran još od bešike, a ovo djelo pripremam od 1970-ih godina", izjavio je Jusufović na konferenciji za medije, održanoj u Bosanskom kulturnom centru Tuzla povodom najave o objavljivanju knjige.
Jusufović je podsjetio da se u narodu misli da su sevdalinke pjesme čiji autori nisu poznati, a razlog tome leži u činjenici da one nisu zapisivane. Podsjetio je da se pismeni muzičari kod nas pojavljuju tek u 19. stoljeću, a Ludvig Kuba zapisao je 1.500 pjesama.
"No, sevdalinke su ranije zapisivane uglavnom samo tekstualno, dok u ovoj knjizi imamo tekst, notne zapise i harmonijsku podlogu. Izabrao sam najbolje sevdalinke njih 900 i 101 pjesmu koja se naslanja na sevdalinku, a koje potiču iz BiH, Sandžaka i dijela Crne Gore, kako bi se vidjelo da se u sevdalinkama ne spominju samo muslimanska imena, nego i katolička i pravoslavna, poput: Anđelije, Ive, Jove i drugih. Osim toga, zabilježio sam sevdalinke prema izboru pjevača i to naših najboljih: Himze Polovine, Zaima Imamovića, Nade Mamule, Bebe Selimović, Zekerijaha Đezića i ostalih", naveo je Jusufović, dodajući da među njima ima i pjesama autora Joze Penave, kao i poznatih pjesnika Muse Ćazima Ćatića i Alekse Šantića.
Govoreći o ovom važnom djelu i njegovom autoru, recenzent Nijaz Alispahić rekao je da se radi o složenom poslu, koji je kruna Jusufovićeve muzičke karijere.
"Niko sevdalinke nije zapisivao na ovakav način. Rahmetli Munib Maglajlić ima knjigu ´101 sevdalinka´, koja je praćena izuzetno dobrim tekstom, a radili su još i Vehid Gunić i Zahid Orahovac, ali ovo je nešto drugo. Profesor Jusufović je napravio nešto što do sada nismo imali. Bili smo u dilemi kako nazvati ovo djelo, pa sam predložio ovaj naziv, jer je i lijepa Šeherzada iz '1001 noći', kapitalnog civilizacijskog djela, pričala priče da bi preživjela i odogodila čas smrti. Radeći ovaj istraživački, analitički, sakupljački i spisateljski posao, Jusufović je spasio i odbranio sevdalinku, dok danas na mnogim festivalima neki nagrđuju i nanose štetu ovom duhovno-kulturnom blagu", rekao je Alispahić.
Ističući da je sevdalinka "duša, treptaj ispod lijevih rebara, pa onda srce i tek kasnije tintara", Alispahić je rekao da se svaka sevdalinka mora osjetiti prilikom interpretacije i slušanja.
Asim Horozić, profesor muzike i autor prve bh. opere ˝Hasanaginca˝, koji je također recenzent ˝1001 sevdalinke i pjesme za sva vremena˝, rekao je da bi ovo djelo bilo značajno i kada bi mu se oduzela jedna ili dvije nule. „U jednom selu ili varoši sevdalinka se pjeva različito od načina pjevanja u drugom mjestu. Te geografske karakteristike u ovom djelu imamo i po pet puta, odnosno pet verzija jedne sevdalinke.
Izabrane su najvrijednije melodijske sevdalinke, od kojih su mnoge zabilježene sa instrumentalnim uvodom, što je rijetkost. Vjerno je zapisana interpretacija pjevača. Npr. Himzo Polovina spasio je hercegovačku pjesmu od zaborava, a profesor Jusufović vjerno je notama zapisao svaki uzdah, jer je Polovina pjevao ravnije, bez mnogo ukrasa“, pojasnio je Horozić.
Izdavač knjige je Bosanski kulturni centar Tuzla, gdje će povodom promocije knjige u septembru ove godine, kako su najavili promotori, biti održan „praznik sevdalinke“.
