Kultura
0

Trećeg dana Jazz Festa: Bugge Wesseltoft

Sarajevo-x.com
Trećeg dana 11. Jazz Festa, 2. novembra u 19.00, na Solo Stageu Doma Vojske Federacije nastupit će Bugge Wesseltoft.

Norveški pijanista i kompozitor Bugge Wesseltoft iako potekao iz svijeta tradicionalnog jazza, svojim je albumima napravio pomak u sasvim novom pravcu. Na granici između housea, ambijenta i jazza, Bugge je pronašao melodiju, groove, soul i eksperiment koji su donijeli novi entuzijazam na muzičku scenu. Razvija teme koje podsjećaju na muziku iz detektivskih filmova ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Inteligentno i duhovito. It’s boogie time!

Ovaj umjetnik rođen 1964. godine u blizini Osla, devedesetih je godina napravio prelaz iz nordijske jazz tradicije u stil koji se često naziva future jazz. Prve časove klavira Bugge pohađa sa sedam godina, ali ubrzo odustaje i samostalno počinje istraživati različite muzičke stilove, dok se sa šesnaest godina počinje zanimati za elektronski zvuk. Kupuje prvi sintisajzer i električni klavir, nekoliko godina kasnije nastupa sa pop-rock grupama, a uskoro dobija poziv za saradnju sa Janom Garbarekom i Arildom Andersenom. Od početka devedesetih sarađuje sa vrlo značajnim muzičarima od trubača Nilsa Pettera Molvaera do gitariste Terje Rypdala.

“Kralj norveškog jazza“, kako ga mediji nazivaju, svirao je u brojnim skupinama dokazujući kako je podjednako sposoban za akustični jazz, ali i elektroniku. Osnivanjem vlastite diskografske kuće Jazzland Recordings 1996. godine i podrškom koju pruža norveškim muzičarima, Bugge pomjera granice improvizirane muzike. Prema njegovim riječima, svaki muzičar prima različite uticaje iz muzičkog svijeta, ali ako samo na tome ostane, nema daljeg razvoja. Zato ne želi da njegova muzika podsjeća na druge muzičare, već želi imati osoben zvuk. Ako je suditi po činjenici da na sceni važi za jednog od vodećih savremenih pijanista, čini se da je postigao cilj!

Kada je početkom devedesetih godina veliki broj jazz muzičara počeo sarađivati sa DJ-evima, to je bilo od presudnog značaja za njegov rad. Osim koncertnog klavira i Fender Rhodesa, Bugge muziku počinje stvarati koristeći klavijature, semplere, ritam mašine i ostala elektronska pomagala koja koristi i na nastupima. Muzika koju izvodi varira od lirskih klavirskih pasaža do atonalnih eksperimenata. Ukratko, njegova je muzika uzbudljiva, originalna i nepredvidiva.