{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Tajna džema od malina: Dosta je Sarajevo slavilo pogrešne idole

27.2.2013. u 13:19
70
38
Tajna džema od malina: Dosta je Sarajevo slavilo pogrešne idole
70
Premijera predstave "Tajna džema od malina" će se održati 2. marta u 20:00 sati u Sarajevskom ratnom teatru SARTR. Predstava je urađena prema pričama Karima Zaimovića, jednog od najvećih književnih talenata ovih prostora 20. stoljeća. Reprize predstave bit će prikazane 3., 4. i 5. marta u istom terminu.
Direktor Sarajevskog ratnog teatra Nihad Kreševljaković naveo je na konferenciji za medije kako se ne sjeća kada je bio ovoliko uzbuđen zbog nekog projekta te da je predstava jedan od najznačajnijih teatarskih projekata u posljednjih 10 godina i svojevrstan spektakl u današnjim teškim vremenima. Prema Kreševljakovićevom mišljenju, Karim Zaimović bio je jedna od najznačajnijih autorskih ličnosti savremene historije BiH.

"Kao porodica i fondacija, sretni smo što Karimove priče nastavljaju živjeti i nakon njegove smrti te doživljavaju svoju teatarsku izvedbu. Vjerujem da će predstava na najbolji način prikazati njegove priče", izjavila je Lajla Zaimović Kurtović,Koproducentica predstave i predstavnica porodice Karima Zaimovića i istoimene fondacije.

Rediteljica predstave Selma Spahić je objasnila put nastanka predstave i kako je intimno vezana za knjigu "Tajna džema od malina", koja joj je poslužila kao svojevrstan filter za ovaj grad. Zbog toga se i oduševila kada joj je Kreševljaković spomenuo da bi se trebala raditi teatarska adaptacija.

"Karimov stil je impresivan i bilo ga je vrlo teško dramatizirati. Okupila sam nikada brojniji tim ljudi, bilo ih je više od 20 i svih mogućih zanimanja. Bili su to ljudi iz svih polja koja je Karim volio. U realizaciju predstave su bili uključeni Karimovi bliski prijatelji, saradnici i porodica, koji su dolazili na probe i davali nam svoja sjećanja. Nadam se da će predstava opravdati njihovo ukazano povjerenje", rekla je rediteljica Spahić na konferenciji za medije.

Karimov prijatelj Dragan Rokvić je napravio plakate za predstavu koristeći glavne likove iz Karimovih priča.

Priče imaju jak narativ i, na prvo čitanje, izgledalo je teško dramatizirati ih. Najteži posao bio je uklopiti ih u cjelinu. Svi učesnici projekta su zajedno radili i svako je imao po jednu priču, a dosta toga je proizašlo iz glumačkih improvizacija.

"Mi smo kao glavnu ideju predstave uzeli Karimov odnos prema stvarnosti i njegov duhovni bijeg od destrukcije. Ovo je bila jedna od produkcijski najzahtjevnijih predstava u ovom gradu - zahvaljujući strategiji ubijanja kulture duhovnosti", izjavio je glumac Ermin Bravo.

Glumac Alban Ukaj objasnio je kako se nalazimo u situaciji kada se moramo vraćati na početke i tražiti neko dugme za entuzijazam, a da su ga oni našli u ovoj predstavi.

"Prvi susret sa ovom knjigom sam imao na akademiji i nisam je najbolje shvatio. Kada mi je Selma rekla da želi da je radi, opet sam je pročitao. Nije mi bilo jasno kako neko može pisati fikciju za vrijeme rata. Karimova generacija je neko drugo Sarajevo koje ja nisam upoznao. Kroz knjigu sam shvatio šta se tada slušalo u Sarajevu i kako se živjelo", rekao je Ukaj.

Sve priče koje su adaptirane u predstavi nastale su 1993. i 1994. godine kao odgovor na ratna dešavanja u Sarajevu, a korištene su za potrebe radijske emisije. Neke su već bile pripremljene za štampu, dok su se druge nalazile u rukopisu.

Jedno od glavnih pitanja koja nastajanje ove predstave povlači je da li je moguće Karima Zaimovića pretvoriti u novog idola mladih. Glumac Benjamin Bajramović ispričao je kako je njegov prvi susret sa ovom knjigom bio u srednjoj školi te da ga je fascinirala, jer nije navikao na takvu vrstu imaginacije koja je vezana za geografiju, u ovom slučaju Sarajevo. "Karim je i za svoju generaciju bio izuzetak, što ga čini zaista plodnim tlom za stvaranje idola, ali je to veoma teško, budući da mlađe generacije imaju sasvim druge fokuse", objasnio je Bajramović.

U peticiji, koju je dramaturg Almir Imširević svojevremeno pokrenuo za podizanje spomenika Karimu, pisalo je: "Dosta je ovaj grad slavio pogrešne idole". Ta rečenica bila je jedna od vodilja za postavljanje ove predstave.

"Postavljanje ove predstave ima za cilj vratiti jednog heroja. Tekst je davno trebao biti u čitankama i na sceni. Karim je važan kao inspiracija mladim ljudima. Smatram sve učesnike u predstavi sponzorima ovog projekta, jer su svojim doprinosima učinili mnogo više nego što su za to plaćeni", izjavio je direktor Kreševljaković.

Što se muzike u predstavi tiče, kompozitor Damir Imamović je objasnio kako je muzika bila veoma važan dio Karimovog života i da se veoma dobro razumio u nju te da je pisao o njoj i bendovima, a da su oni pokušali uklopiti kockice njegovih omiljenih bendova i tema.

"Sa ovom knjigom sam se prvi put susreo prije nekih pet-šest godina i ostavila je priličan utisak na mene. Što se tiče radnog procesa, učestvovao sam u dramatizaciji i dramaturgiji knjige, zajedno sa još dvoje dramaturga - Bojanom Vidosavljević i Adnanom Lugonićem. Svaku priču smo radili pojedinačno, tražeći način na koji bismo najbolje prilagodili suštinu scenskom obliku. Nakon toga je došao najteži dio procesa - povezivanje svih priča u neku logičnu strukturu koja ima svoju sopstvenu dramaturgiju. Nije sigurno koliko će priča biti prikazano. Postoji mogućnost da će sve biti prikazane, a moguće je i da dio bude izbačen zbog dugog trajanja predstave", izjavio je za Klix.ba Dario Bevanda, jedan od dramaturga predstave.

Podsjetimo, predstavu "Tajna džema od malina" realizira Sarajevski ratni teatar SARTR u koprodukciji sa Fondacijom Karim Zaimović, Internacionalnim teatarskim festivalom MESS i WARM.

U predstavi igraju: Snežana Alič, Alban Ukaj, Jasenko Pašić, Ermin Bravo, Adi Hrustemović i Benjamin Bajramović, scenografiju potpisuje Mirna Ler, kostimografiju, Emina Hodžić Adilović, muziku za ovu predstavu uradio je Damir Imamović, vizuelni identitet/animacije potpisuje Emina Kujundžić, scenski pokret Branko Potočan, VJ-ing Edita Gazibara, dizajn FABRIKA, a producent predstave je Nihad Kreševljaković, direktor Sarajevskog ratnog teatra.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: