{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Stomak koji se hrani samo od pera u BiH će ostati prazan

S
23.4.2011. u 10:51
0
7
Stomak koji se hrani samo od pera u BiH će ostati prazan
0
Stomak koji se hrani samo od pera u BiH će ostati prazan
Foto: Arhiv/Sarajevo-x.com
Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se svakog 23. aprila od 1995. godine, kao simboličan datum u svjetskoj književnosti. Tog dana 1616. godine umro je pisac Miguel de Cervantes, rodio se William Shakespeare, a sama zamisao se temelji i na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na dan Svetog Jurja. Obilježavanje Dana knjige kojeg su utemeljile Ujedinjene nacije, odnosno UNESCO ima za cilj potaknuti, posebno mlade ljude, na čitanje. Ono što je u ovom trenutko možda i važnije je promocija izdavaštva i zaštita intelektualnog vlasništva putem autorskih prava. Kao i u mnogim drugim stvarima, BiH i ovdje kaska, naročito kad je pitanje zaštite autorskih prava. O ugovorima sa izdavačkim kućama, zaradi od pera, autorskim pravima i knjizi kao duhovnoj hrani za Sarajevo-x.com govorili su predstavnici izdavača i istaknuti bh. pisci.
"Kada je u pitanju ovaj datum, Svjetski dan knjige i autorskih prava, meni je ovo drugo mnogo važnije. Možemo svaki dan imati svjetski dan knjige, ali svjetski dan autorskih prava je veoma važan za pisce", kaže pjesnikinja Ferida Duraković. "U ovoj neravnopravnoj borbi između izdavača i autora, a vrlo rijetko to bude saradnja i simbioza na obostrano zadovoljstvo, mislim da autori gube. Njihovi autorski honorari se isplaćuju vrlo kasno, obično nakon što čitav taj ugovor izgubi smisao i knjiga već bude prodata ili neprodata. Za poštivanje autorskih prava se mora pobrinuti država. BiH je zemlja koja nema ministarstvo kulture na državnom nivou, ali ima Ministarstvo civilnih poslova koje bi se trebalo pobrinuti za prava pisaca".

Duraković: Autori loše prolaze

U odnosu između autora i izdavača, ovi prvi su u BiH uvijek na gubitku, smatra naša sagovornica. "Činjenica jeste da oni žive na autorima, a da su autori ustvari oni koji su 'donji'".

"Oni koriste priliku da mi postave ugovor od kojeg ja ne mogu odustati. Ja imam sreću i radost da moja djela čitaju djeca. Imam jednu knjigu koja je ušla u lektire za osnovnu školu. Pretpostavka bi bila da se od toga ima neke koristi, ali ja je nemam. Sad se priprema drugo izdanja, i ukoliko izdavač bude nagodan onda je rezultat neka mala suma, kao nadoknada za knjigu, ali ja kao autor lektirnog izdanja ne vidim od toga veliku korist. Mislim da su u svemu tome krivi i sami autori, koji pristaju na razne vrste ugovora, čak i pristaju i da objave bez bilo kakvog ugovora, što je pogubno za esnaf i sudbinu pisaca u BiH", kaže Duraković.

Kao dodatni problem s kojim se susreći kako izdavači, tako i autori jeste konkurencija koja dolazi iz zemalja regiona. Mnogo je lakše "probiti" se na bh. tržište nekome izvana, nego što je našim autorima plasirati svoju knjigu na tržište susjednih zemalja. Bosanskohercegovačko izdavaštvo počiva na finansijskim problemima, ali i na jednoj vrsti "poplave" izdavača iz regije koji su "okupirali" bh. izdavački i tržišni prostor, smatra spisateljica Indira Kučuk-Sorguč.

"Iz perspektive autora znam da se od knjige ne može živjeti, ljudi koji zarađuju perom uistinu su u teškoj situaciji. Mi imamo kolonijalizaciju bh. izdavačkog prostora, a s druge strane imamo podređen položaj naših autora u odnosu na regiju. Vrlo jednostavno je doći u Sarajevo i izdati knjigu, dok je autorima odavde, iz Banje Luke, Mostara, Tuzle..., otići u Zagreb, Beograd ili dalje i napraviti isto ono što oni mogu napraviti ovdje, veoma teško. U tome se ogleda i maćehinski odnos države prema svojim vrijednostima, odnosno država na taj način stavlja autora i zaštitu njegovih prava u najgoru poziciju, kao i izdavača koji želi da radi profesionalno i legalno svoj posao. Teško da se išta može popraviti dok država ne zaštiti svoj kulturni, kulturološki i izdavački prostor", uvjerena je Kučuk-Sorguč.

Pisci u novinarstvu

To nije novina, ali danas je pogotovo izražena pojava da se pisci sve više upuštaju u novinarske vode, ponajprije da bi zaradili dodatni novac. U zemlji kakva je BiH, gdje ogroman broj stanovnika jedva preživljava, izdvajanje novca za "duševnu hranu" zasigurno nije na listi prioriteta.

"Prirodan slijed je da se iz novinarstva razvijate, ako imate taj afinitet, u pravcu publicistike, eseistike i književnosti. S druge strane, nije normalno, da ne budem pregruba, nije prirodno kada imate već formiranog pisca koji počinje raditi u novinama, televiziji, radiju ili bilo kojem drugom mediju zato što to mora, radi preživljavanja. Novinari su kod nas u teškoj situaciji, ali ako imate pojavu da veći broj književnika 'bježi' u novinarstvo, u toj mjeri je znači piscima još teže. Tu postoji i jedan drugi aspekt. Novinarstvo pruža čovjeku tu neku vrstu kontinuiteta u radu. Književnik koji radi u novinama je svakog dana primoran da piše. Ta vrsta premanentnog rada ostavlja čovjeka u književno-spisateljskoj formi, to je nešto što mu omogućava da bude bliži čitateljima. Danas ljudi hoće da pročitaju nešto iz stvarnog života. Dobar primjer toga je Miljenko Jergović, te mnogi drugi koji su i kao književnici i novinari dobri i na jednom i na drugom polju", istakla je autorica djela "Ja, mahaluša".

Kako izdavači u BiH sve manje objavljuju domaće autore, utoliko je onim mladima, još neafirmisanima sve teže naći put do čitalaca. Adnan Žetica je jedan od najnagrađivanijih mladih bh. pisaca poezije, ali kaže da ga trenutna situacija obeshrabruje. Planirao je izdati novu zbirku poezije, ali, sudeći po najavama iz izdavačkih kuća, to neće ići tako lako.

"Mogu kazati da sam imao sreću pa je moja prva zbirka poezije izdata u sklopu manifestacije 'Ratkovićeve večeri poezije'. Ono što je vidljivo je da je sve manje novca u kulturi te da izdavači ne pokazuju prevelik interes za mlađe bosanskohercegovačke autore. Razmišljam o izdavanju nove zbirke poezije, pa mi je bio obeshrabrujući novinski članak u kojem jedna od vodećih bh. izdavačkih kuća ističe da u tekućoj godini neće objavljivati nove mlade autore zbog finansija. Ne živim od pisanja, radim kao profesor bosanskog jezika i književnosti, ali sam zahvaljujući poeziji upoznao mnogo ljudi, stekao brojna prijateljstva, posjetio brojne evropske gradove, što bi u vlastitom aranžamanu bilo teško. Interesa za knjigu ima, ljudi čitaju i kupuju, o čemu svjedoči veliki broj sajmova, istina, ne koliko bi autori željeli i koliki je bilo u prošlosti, ali u obzir moramo uzeti nove medije, koji su sebi prigrili jedan dio kolača", kaže Žetica za Sarajevo-x.com.

Žetica je dobitnik Ratkovićeve nagrade za neobjavljenu zbirku poezije, dobitnik nagrade "Aladin Lukač" za prvu zbirku poezije, te dobitnik nagrade univerzitetskih profesora na internacionalnom poetskom festivalu "Castelo di Duino" u Trstu.

Kupovina knjiga danas je luksuz

Izdavači u BiH već godinama upozoravaju na tešku situaciju u toj branši. Ako se dan po jutru poznaje, ova će biti još gora. Neki od njih ističu da se situacija, bar kada su u pitanju autorska prava, znatno popravila. Ne radi se o tome da smo nacija koja ne voli čitati, ali kupovna moć nažalost nije toliko jaka da možemo priuštiti knjige.

"Situacija u vezi s knjigom, o kojoj smo govorili početkom ove godine, se uopće nije promijenila. Mislim da će ova godina biti, a i sada se pokazala najtežom za izdavače", kaže Vesna Bičić, izvršna urednica izdavačke kuće Buybook. "Mi radimo puno više i puno bolje, ali ekonomska situacija uslovljava naš uspjeh. Kada je u pitanju copyright, situacija je dosta bolje, kako u regiji, tako i u BiH. Došlo je do ozbiljnijeg pristupa u poštivanju prava, kako autora, tako i prevodilaca, u smislu da ne dolazi više do toliko divljih objavljivanja, te u smislu da ne dolazi više do kolizije između samih izdavača i da svako poštuje ugovore koji su potpisani. Kada su u pitanju prevodioci, cijena književnog prijevoda je i dalje veoma niska. U BiH se, nažalost, sve manje obraća pažnja i na domaće autore. Mi smo ove godine objavili samo jednog domaćeg autora. Ono što i dalje stoji je da je PDV kod nas knjigu pretvorio u luksuz".

Izdavači napominju da publika ipak više voli popularne knjige, lagano štivo koje se gotovo uvijek može kupiti po promotivnim cijenama, ali da ne odustaju ni od knjiga koje nisu toliko tražene, ali su vrijedna književna djela.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: