{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Starogradske palate: Tajne, simboli i autori najljepših sarajevskih fasada

26.1.2015. u 21:24
427
151
Starogradske palate: Tajne, simboli i autori najljepših sarajevskih fasada
427
Starogradske palate: Tajne, simboli i autori najljepših sarajevskih fasada
Sarajevo je ukrašeno fasadama iza kojih stoje velika, ali većini građana nepoznata imena arhitekture.
Jezgra glavnog grada BiH, koja je nikla za vrijeme austro-ugarske uprave, dragulj je bosanskohercegovačke arhitekture, a likovi, reljefi i ukrasi na pojedinim palatama i danas zaokupljaju pažnju znatiželjnika.

Tračak svjetla na misteriju simbolike detalja sa zgrada u Titovoj ili Štrosmajerovoj ulici za Klix.ba pružio je arhitekta Mufid Garibija.

Palata Napretka



Zgrada Hrvatskog društva Napredak (Foto: Haris Begić)
Zgrada Hrvatskog društva Napredak (Foto: Haris Begić)


Gradnja zgrade Hrvatskog društva Napredak u ulici Čekaluša, današnja ulica Maršala Tita, započeta je u maju 1912. a završena 1913. godine. Projektant je bio zagrebački arhitekta Dioniz Sukno. Izgradnju palate vršilo je BH građevinsko društvo, koje je predvodio Josip Vancaš, rekao je Garibija.

Zgrada Hrvatskog društva Napredak (Foto: Haris Begić)
Zgrada Hrvatskog društva Napredak (Foto: Haris Begić)


Rađena je u raskošnoj secesiji. Ova višeetažna zgrada na fasadi ima sklupture različitih značenja, autora Roberta Frangaša. Jedna predstavlja prosvjetu, a druga snagu. Svoju boju zgrada nije mijenjala još od postanka, izuzev sklupturama, ukrašena je i elementima šahovnice, narodnog simbola Hrvata. Najinteresantniji detalj se krije na krovu zgrade gdje je u bronzi izlivena "Croatia", ženska skluptura u prirodnoj veličini. Uradila ju je firma Stegman.

Zgrada Hrvatskog društva Napredak (Foto: Haris Begić)
Zgrada Hrvatskog društva Napredak (Foto: Haris Begić)


Ovdje je bila Napretkova biblioteka, Zadruga za osiguranje, štednju i privredu, Hrvatsko pjevačko društvo Trebević, Kino Imperijal i Kino Romanija. U njemu se krije i Kamerni teatar 55, a u podrumu zgrade je 1970. godine otvoren prvi kabare. Spada u red najljepših palača u Sarajevu.

Palata Ješue i Mojce Saloma



Palata Ješue i Mojce Saloma, Titova ulica (Foto: Haris Begić)
Palata Ješue i Mojce Saloma, Titova ulica (Foto: Haris Begić)


Reprezentativna palata Ješue i Mojce Saloma jedna je od najljepših zgrada u gradu. Projekat potpisuje Rudolf Tonies, a gradnja je završena 1911. Smještena je u ulici Maršala Tita, naslonjena na palatu Napretka, pa joj takva pozicija daje dodatni integritet. Rađena je u secesiji, a arhitekta je fasadu razdijelio kako bi se vizuelno smanjila njena dužina. Završnica na krovu je izvedena kao kombinacija kupola i timpanona, objasnio je Garibija.

Palata Ješue i Mojce Saloma, Titova ulica (Foto: Haris Begić)
Palata Ješue i Mojce Saloma, Titova ulica (Foto: Haris Begić)


Osobenost objekta leži u figurama koje krase donji dio fasade, tačnije visoki sokl. Svih osam figura je rađeno u prirodnoj veličini čovjeka, a predstavljaju parove u narodnim nošnjama jevrejskog, hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda. Fasada je dodatno ukrašena florom i faunom, od kojih najviše pažnje skreću figure pauna. U pročelju se nalazi i veliki prolaz u unutrašnjost zgrade, a iznad njega bogati vijenac sa grbom porodice Salom u centralnom dijelu. On predstavlja, bogatstvo, ugled i utjecaj ove bankarske i trgovačke porodice.

Centralna banka



Centralna banka (Foto: Haris Begić)
Centralna banka (Foto: Haris Begić)


Zgrada Centralne banke Bosne i Hercegovine, u ulici Maršala Tita, izgrađena je 1929. godine i najveća je investicija Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu. Autor projekta je Milan Zloković iz Beograda. Period njene izgradnje obilježen je prodorom stila poznatog kao moderna, specifičnom po negiranju dekorativnosti pređašnjih stilova, odnosno nastojanju na svođenje ukrasa na minimum.

Vrijeme izgradnje nije dozvoljavalo tako radikalne promjene, pa su na fasadi vidljivi i elementi klasike, poput vijenaca i figura na fasadi. Rađen je kao jedinstvena građevinska masa, a izražen je i jak utjecaj kubizma. Veliki otvori i pune plohe obložene kamenom daju joj autentičnost, dok žuta boja pjeskara zrači toplinom. Posebnost joj daju i dvije figure koje nose svjetlo ispred ulaza u zgradu, kazao je arhitekta Garibija za Klix.ba

Stambeno-poslovna zgrada Ješue i Mojce Saloma



Stambeno-poslovna zgrada Saloma, Štosmajerova ulica (Foto: Haris Begić)
Stambeno-poslovna zgrada Saloma, Štosmajerova ulica (Foto: Haris Begić)


Na jedan od prvih primjera pojave secesije u Sarajevu nalazimo na još jednoj stambeno-poslovnoj zgradi Ješue i Mojce Saloma. Projektovao ju je Josip Vancaš 1897. godine. Smještena je u Štrosmaerovoj ulici na broju 8. Cijela fasada ove zgrade prekrivena je rustikom, sa dominantnim balkonom u centralnom dijelu, a završava krovnim vijencem. Skulpture na fasadi pokazatelj su finansijske moći vlasnika.

Austro-Ugarska banka



Zgrada današnje Bor banke (Foto: Haris Begić)
Zgrada današnje Bor banke (Foto: Haris Begić)


Zgrada današnje Bor banke izgrađena je 1912. godine kao filijala Austro-Ugarske banke u Sarajevu. Djelo projektanta Rudolfa Tonnia spada u red najmonumentalnijih objekata u gradu. Pročelje je rađeno u klasičnom stilu sa izrazitim timpanonom. Naročit ukras su četiri prislonjena dorska kanlurisana stuba, koja se protežu na dvije visoke etaže.

Stubovi imaju izrazito jake baze kao simbol velike ekonomske moći. Pored balkona, medaljona i flornih motiva, na ulazu se nalaze tri lika sa etničkim obilježijima. Naročitu zanimljivost ovih likova predstavlja neiskompleksiranost Austro-Ugarske vlasti, kojoj nije bilo sporno da iznad centralnog ulaza stavi lik bošnjaka muslimana sa turbanom, rekao je Garibija.

Katedrala



Katedrala Srca Isusova (Foto: Haris Begić)
Katedrala Srca Isusova (Foto: Haris Begić)


Sarajevsku Katedralu Srca Isusova projektovao je Josip Vancaš u gotičkom stilu. Otvorena je 1889. godine i od tada do danas predstavlja središnji vjerski objekat svih bosanskih katolika, kao stolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije. Iznad ulaznog portala, i ispod poznate rozete koja krasi i grb Kantona Sarajevo, nalazi se reljef sa prikazom sv. trojstva i anđela.

Zgrada Penzionog fonda



Zgrada Penzionog fonda (Foto: Haris Begić)
Zgrada Penzionog fonda (Foto: Haris Begić)


Karl Paržik je arhitekta koji je svojim radom ukrasio Sarajevo, i za nadolazeće vijekove ga trajno obilježio. Njegov prvi samostalni rad bila je zgrada Penzionog fonda, smještena desno od Katedrale, na današnjem Trgu fra Grge Martića. Palata je građena u neorenesansnom stilu, a fasada joj je ukrašena vijencima, rizalitima i naglašenom rustikom.

U tlocrtu je urađena u obliku razvučene potkovice, a na ćošku gdje se križa duža fasada sa Trga i fasada prema Ferhadiji, nalazi se masivni balkon bogato ukrašen skulpturama i florom. Palata izgrađena 1887. godine zamišljena je kao stambeno-poslovni kompleks, a kroz svoju historiju je bila dom različitih institucija od značajne važnosti, zaključio je arhitekta Garibija.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: