{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Slavi 21. rođendan: Kako je SARTR pomogao Sarajlijama da ne polude

17.5.2013. u 07:58
121
4
Slavi 21. rođendan: Kako je SARTR pomogao Sarajlijama da ne polude
121
Slavi 21. rođendan: Kako je SARTR pomogao Sarajlijama da ne polude
"Sklonište" (Foto: SARTR)
"Hvala sarajevskim glumcima što su nam pomogli da ne poludimo", napisala je jedna anonimna Sarajka u knjigu utisaka Sarajevskog ratnog teatra u vrijeme kada je ljudski život vrijedio tako malo, a kultura bila luka spasa.
Sarajevski ratni teatar (SARTR) danas slavi 21. rođendan, u povodu kojeg će biti izvedena koncertna verzija dramskog teksta "Sklonište", autora Safeta Plakala i Dubravka Bibanovića, koji su, uz Gradimira Gojera, inicirali otvaranje SARTR-a. "Sklonište" je prva predstava najmlađeg sarajevskog pozorišta, ali i prva predstava u ratnom Sarajevu.

Ulaznica se mogla platiti životom



U razgovoru za Klix.ba Plakalo se prisjetio 1992. godine i prvih mjeseci rada pozorišne kuće koja je u vrijeme ratnog ludila bila utočište za teatarske radnike, a posebno za građane Sarajeva.

Istaknuti bh. pisac, dramaturg, osnivač i dugogodišnji direktor SARTR-a kaže da je teatarske radnike ideja stvaranja ratnog pozorišta okupila u aprilu 1992. godine. Na sjednici Savjeta 17. maja predloženo je ime Sarajevski ratni teatar i taj datum se obilježava kao rođendan SARTR-a.

"Uvjeti u kojima smo radili su bili nikakvi, odsječeni od svijeta, bez struje, vode... Bez obzira na sve to, uspijevali smo se oglasiti i staviti svijetu do znanja šta radimo. SARTR je postao rodonačelnik jedne ideje duhovnog otpora grada Sarajeva, a predstava 'Sklonište' se bavi pitanjem da li teatar ima smisla u ratu i u samom tekstu to se postavlja kao dilema: 'Da li se baviti teatrom ili ne?'. Mi nismo odgovarali na to pitanje, ali smo pravili predstavu koja je dokazala da ima smisla da se bavimo teatrom" govori Plakalo.

Kao iskusni pozorišni stvaraoci Plakalo i Bibanović nisu, u vrijeme kada je našom zemljom bjesnio rat, željeli raditi predstavu koja ima tragične konotacije.

"Odlučili smo se za nešto što je bio pun pogodak, a to je groteska. Tako da smo, i ne znajući, liječili našu publiku, jer je ona pohrlila u pozorište bez obzira na to što se ulaznica mogla platiti glavom i tu je postignut efekt na koji nismo računali, a to je da naše predstave djeluju kao psihoterapeutske seanse. To je najbolje formulirala jedna naša gledateljka koja je dolazila 10-ak puta da gleda 'Sklonište'. U knjigu utisaka je upisala 'Hvala sarajevskim glumcima što su nam pomogli da ne poludimo'.
To najbolje formulira ratnu misiju Sarajevskog ratnog teatra", kaže Plakalo.

"Sklonište" kao zaštitni znak SARTR-a i Sarajeva



No, to nije bila jedina misija SARTR-a. SARTR je prvi bosanskohercegovački ansambl koji je iz opsade otišao igrati vani.

"Kada je predstava pozvana na festival u Oslu, što je bio prvi izlazak bilo gdje, ispostavilo se da su SARTR i 'Sklonište' najbolji ambasadori BiH u trenucima kada smo morali predočiti evropskoj kulturnoj javnosti autohtonu kulturu BiH", prisjeća se naš sagovornik.

SARTR je zahvaljujući radu, posvećenosti i entuzijazmu teatarskih radnika u proteklih 21 godinu izrastao u respektabilnu pozorišnu kuću na čijem čelu je danas Nihad Kreševljaković.

Unatoč društvenim i ekonomskim neprilikama, koje su kulturu svele na margine našeg društva, svake godine uspijevaju producirati nekoliko predstava. Potez, kaže Plakalo, vrijedan divljenja.

"Plan je bio da se 'Sklonište' ponovo producira i obnovi, ali prilike to nisu dozvolile. U potpunosti podržavam ideju direktora SARTR-a da ta predstava postane zaštitni znak Sarajeva i sjećanja na ratne godine. Nadam se da će se uspjeti izboriti za to, a SARTR će opstati, jer je to želja gledatelja", zaključuje istaknuti dramaturg i pisac.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: