Kultura
0

Širom svijeta izumiru manjinski jezici

FENA
U svijetu prosječno na svake dvije sedmice prestane da postoji jedan jezik, a vjeruje se da na planeti Zemlji "živi" najmanje 6.900 jezika od kojih većini prijeti izumiranje, što je problem s kojim se suočavaju mnoge zemlje, pogotovo Kina s najviše stanovnika na svijetu, skoro 1,3 milijarde ljudi.

U Kini živi zvanično priznatih 56 etničkih grupa, a vjeruje se da ima na stotine raznih etničkih podgrupa, čiji pripadnici govore različite jezičke varijante. Najveća etnička grupa je Han i u nju su se utopile mnoge druge, kroz više od tri milenija dugu povijest kineske civilizacije.

Većina etničkih jezika u Kini pripada sino-tibetanskoj jezičkoj familiji, a tim jezicima govore pripadnici 29 manjina. Tu su jezici: min dong, džinju, mandarinski, pu-ksian, huizou, min zong, dungan, gan, hakka, ksiang, min bei, min nan, vu, jue.

Postoje razni varijeteti samog kineskog jezika: 70 posto stanovnika govori mandarinski, a među etničkim grupama najviše su zastupljeni zuang (tai), mongolski, tibetanski, ujgurski (turski), hmong i korejski. Neki od ovih jezika su već ugroženi. Naprimjer, jezikom manchu, koji postoji u kineskoj sjeveroistočnoj pokrajini Liaoping, govori jedva nekolicina ljudi od oko 10 miliona.

"Razumijem jako malo i svakodnevno kažem jedva par riječi. Moja djeca ne znaju ni toliko, uče samo kineski", kaže Du Mei, iz etničke grupe eveki, koja živi duboko u unutrašnjosti Mongolije. Eveki ima jedva 30.000 ljudi, prenosi Reuters.

U južnoj kineskoj pokrajini Fujian, naočigled svih, izumire jezik se kojim govori jedva oko 1.000 ljudi od blizu 800.000 pripadnika manjine.

"Naš jezik ima samo govornu formu, nema znakova za pisanje, tako da je teško da se očuva", kaže Lei Jin, sjećajući se nekoliko riječi naučenih od predaka, dok svojoj djeci sve objašnjava samo na kineskom.

Mladi u Kini, također, sve više govore "svjetske jezike", ali ohrabruje to što poznaju globalnu internet-mrežu na kojoj je zastupljeno i kinesko pismo, što će omogućiti da jezička narječja i etnički dijalekti ostanu zapisani. Sve više manjinskih jezika u Kini se pojavljuje na internetu. Tome su se obradovali lingvisti. Ovih dana je u Kini pokrenut novi projekat da se upotpuni vokalna baza podataka svih kineskih jezika i dijalekata.

Manjinski etnički jezici u Kini, pa i širom svijeta, ugroženi su i pod pritiskom preovlađujućih "super jezika", kao što su engleski, španski, arapski, hindu i mandarinski.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, od oko 6.900 jezika koliko se trenutno govori u svijetu, čak dvije trećine njih je način sporazumjevanja zajednica u prosjeku oko 10.000 ljudi.

Biološkim izumiranjem tih zajednica nestaju i jezici. Danas je taj proces još brži, u posljednje tri generacije je izumrlo više od 200 jezika.

Podaci UN-a svjedoče da čak 96 posto ukupnog broja jezika u svijetu govori svega tri posto stanovništva planete. Atlas ugroženih jezika Organizacije UN-a za kulturu i nauku (UNESCO) pokazuje da je 229 jezika trenutno pred izumiranjem.

Najveći broj etničkih jezičkih varijiteta ima Papua Nova Gvineja (850), slijede Indonezija (670), Nigerija (410), Indija (380), dok po oko 200 manjinskih jezika imaju Kamerun, Meksiko, Kongo, Australija i Brazil.

U svijetu samo po jedan čovjek zna, naprimjer, etnički aboridžinski kuku tajpan (Australija), uru (Bolivija), lea (Papua Nova Gvineja), Njih troje u Boliviji mogu da razgovaraju na jeziku canichana.

Najveći broj jezika nestaje u domorodačkim plemenima, a ni razvijeni svijet nije pošteđen.

Globalizacija i masovna kultura doprinose da se, naprimjer, na "starom kontinentu", Evropi, gase narječja i jezici mnogih etničkih grupa.

Na listi ugroženih su bretonski u Francuskoj, livonski i karaimski u Litvaniji, sjevernofrizijski i donjošleski u Njemačkoj, romsko-grčki, moličkohrvatski i judeoitalijanski u Italiji, kašupski i vilamovski u Poljskoj, leonski i aragonski u Španiji, valonski u Belgiji, kao i frankoprovansalski, šeltski, vodski, nekoliko laponskih govora.

Među evropskim jezicima kojima prijeti izumiranje je i irski, inače jedan od zvaničnih jezika Evropske unije, kojim govori svega 70.000 Iraca, iako se uči u školama.