{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


SFF i Dan ljudskih prava: Migranti trebaju našu podršku

17.8.2015. u 18:00
262
32
SFF i Dan ljudskih prava: Migranti trebaju našu podršku
262
U sklopu Dokumentarnog programa Sarajevo Film Festivala, a u saradnji sa Ambasadom Švicarske u Bosni i Hercegovini i Saveznim ministarstvom vanjskih poslova Švicarske, 18. augusta se sedmu godinu zaredom obilježava Dan ljudskih prava.
Claudia Buess (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Claudia Buess (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Tog će dana u Multiplexu Cinema City u 11:00 sati biti prikazan dokumentarni film "Oni koji osjećaju da vatra gori" višestruko nagrađivanog holandskog reditelja Morgana Knibbea, nakon čega će u 12:45 sati uslijediti diskusija s akcentom na migracijsku krizu u Sredozemlju.

Tim povodom razgovarali smo sa Claudijom Buess, zamjenicom ambasadora Švicarske u Bosni i Hercegovini.

- Evropa i Švicarska se ne susreću s problemom migracije prvi put. Možete li nam objasniti glavne razlike i razloge zbog kojih je kriza u Sredozemlju toliko posebna?

Zato je Švicarska, zajedno sa Sarajevo Film Festivalom, odlučila raseljene osobe staviti za glavnu temu Dana ljudskih prava, koji podržavamo u okviru Takmičarskog programa – dokumentarni film. Prema UN-ovoj Agenciji za izbjeglice, skoro 60 miliona ljudi, populacija približno slična ukupnom broju stanovnika Italije, bilo je prisilno raseljeno krajem 2014. godine zbog rata, sukoba i progona. A preko polovine njih su djeca, jedna od najosjetljivijih grupa na svijetu. Ljudska i humanitarna tragedija koja se krije iza ovih brojki jednostavno ostavlja bez riječi.

U svojoj vanjskoj politici, u domenu migracija, Švicarska snažno zagovara pristup migraciji baziran na zaštiti ljudskih prava, što konkretno znači: zaštita ljudskih prava izbjeglica i ranjivih osoba je zakonska obaveza prema Ženevskoj konvenciji iz 1951. godine – jednom kada stignu u Evropu, imamo obavezu osigurati da su ovi ljudi u najmanju ruku smješteni na sigurno. Švicarska također zagovara koordiniran pristup između svih evropskih vlada po pitanju situacije na Sredozemnom moru, ali i drugim dijelovima svijeta. Uvjereni smo da sve evropske zemlje moraju biti uključene u napore koji se čine u cilju prevencije novih tragedija.

- Nijedna država na svijetu ne može sama da se nosi s velikim problemom migracije. Kakav je kvalitet odnosa i partnerstva među državama koje su njome pogođene?

Švicarska snažno zagovara uspostavljanje stalnog dijaloga s vladama zemalja porijekla, tranzita i odredišta migranata, kao i s međunarodnim organizacijama za izbjeglice i civilnim društvom, a kako bi se pronašao sveobuhvatan, koordiniran i globalni pristup za adekvatno suočavanje s različitim aspektima migracije. Iz tog razloga aktivno učestvujemo u razgovorima kako bolje upravljati migracijama na međunarodnom nivou, kao naprimjer u kontekstu Globalnog foruma za migracije i razvoj, kojim smo predsjedavali 2011. godine.

Kao konkretan primjer saradnje između zemlje porijekla i zemlje odredišta, željela bih pomenuti migracijsko partnerstvo koje je Švicarska uspostavila s Bosnom i Hercegovinom 2009. godine (kao i sa pet drugih zemalja uključujući i Srbiju i Nigeriju). U duhu ovog partnerstva i kroz redovne sastanke, identifikujemo zajedničke probleme i projekte kako bismo poboljšali našu bilateralnu migracijsku politiku. Tokom rata u Bosni i Hercegovini Švicarska je pružila utočište za 30.000 izbjeglica iz BiH, koje su u međuvremenu razvile dobro integrisanu zajednicu od oko 65.000 ljudi koji rade i žive u Švicarskoj. Ovi ljudi predstavljaju veliki potencijal za vašu zemlju i doprinose njenom razvoju tako što šalju novac kući, pokreću privatne firme ili stavljaju svoje znanje na raspolaganje u BiH. Kroz naše zajedničko partnerstvo, podržali smo inicijative vezane za ulogu i doprinos bosanskohercegovačke dijaspore koja živi u Švicarskoj u razvoju Bosne i Hercegovine, kao i projekte vezane za graničnu policiju i upravljanje imigracijom i procesima traženja azila u vašoj zemlji.

Migracijska partnerstva predstavljaju zaista jedinstven pristup, zasnovan na međusobnoj saradnji, i primjer kako dvije zemlje mogu pristupiti pitanju bilateralne migracijske politike.

- Problem migracije sadrži društvenu komponentu u kontekstu reakcije domaćeg stanovništva. Koji su najveći izazovi kada je u pitanju borba protiv rasizma i nacionalizma?

Claudia Buess (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Claudia Buess (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)


Švicarska uvijek potencira da se migracija ne posmatra samo na deficitaran način, već da se prizna i prepozna jak potencijal migranata da budu faktor razvoja u svojim zemljama porijekla, činjenica koja se može dobro prikazati na primjeru Bosne i Hercegovine, gdje dijaspora u zemlju šalje skoro 2 milijarde eura godišnje. Ovo predstavlja petinu ukupnog BNP-a, te na više načina doprinosi razvoju zemlje. Na globalnom nivou, svote koje migranti šalju u zemlje porijekla dostižu 550 milijardi dolara, što je ogromna suma novca.

Naravno, ksenofobija i diskriminacija, ali i krizne situacije u koje migranti zapadaju, kao i pitanje osoba raseljenih usljed prirodnih katastrofa ili nasilnih sukoba pojavili su se kao centralne teme u globalnoj debati, te će nastaviti predstavljati izazov politikama država. Švicarska vjeruje da moramo priznati da se svi suočavamo s velikim izazovima po pitanju zaštite ljudskih prava migranata. Moramo biti pošteni kada su u pitanju ovi izazovi i sve učesnike uključiti u konstruktivnu debatu koja će omogućiti da su ljudska prava migranata zagarantovana.

- Da li je Evropa uopće spremna da se nosi sa sve većim valom migranata iz sjeverne Afrike? Šta je potrebno da se uradi kako bi se izbjeglo pogoršanje krize?

Danas u svijetu postoji blizu 232 miliona međunarodnih migranata. Zbog siromaštva, prirodnih katastrofa, sukoba i nasilja migracije će se nastaviti. Nijedna zemlja nema sama odgovore na sve izazove koje postavljaju međunarodne migracije. Samo kroz partnerstva i saradnju među svim uključenim stranama, posebno vladama zemalja porijekla, tranzita i odredišta, mogu biti iznađena smislena i pragmatična rješenja. Konsultacije u kontekstu UN-ovog dijaloga na visokom nivou o migracijama i razvoju, kao i u okviru Globalnog foruma o migracijama su u ovom smislu od presudnog značaja.

U zemljama porijekla, na primjer u Subsaharskoj Africi, Švicarska doprinosi boljoj zaštiti i pomoći izbjeglicama, tražiocima azila i raseljenim osobama. Kroz različite projekte također doprinosimo i prevenciji sukoba i katastrofa, kao i u dugoročnoj perspektivi poboljšanju uslova života. U tranzitnim zonama u regiji Sredozemlja, naprimjer u Sjevernoj Africi, Švicarska pokušava poboljšati zaštitu ranjivih migranata, kao što su žrtve trgovine ljudima, te doprinijeti boljem upravljanju migracionim kretanjima na nacionalnom nivou.

Kao dodatni primjer željela bih navesti programe “Zaštite u regionu” koje Švicarska provodi u zemljama pogođenim sirijskom krizom, na Rogu Afrike i u Jemenu. Švicarska pruža podršku ovim zemljama kroz brzu i efikasnu pomoć izbjeglicama, migrantima i interno raseljenim osobama. Kako bi se postigao ovaj cilj, vlastima u pomenutim zemljama pomaže se da uspostave fer i efikasne procedure vezane za traženje azila, poboljšaju uslove života za osobe kojima je potrebna zaštita, kao i da zaštite ljudska prava raseljenih osoba i migranata kojima je potrebna zaštita. Švicarska također pokušava podstaći i dobrovoljni siguran i dostojanstven povratak migranata, te njihovu integraciju i povratak u zajednicu.

- Koji su najbolji načini kako bi se migranti zaštitili i prihvatili u novo društvo? Da li postoje konkretni primjeri?

Na globalnom nivou, prije svega kroz diskusije koje su se odvijale u okviru Globalnog foruma za migraciju i razvoj (GFMD), posebno je istaknuto da migranti doprinose socijalnom i ekonomskom razvoju zemalja porijekla i odredišta, te da uskraćivanje njihovih ljudskih prava znatno umanjuje i njihovu mogućnost pozitivnog doprinosa. Ovo je strateški pristup koji moramo nastaviti.

Jedan od glavnih izazova predstavlja i stvaranje uslova neophodnih za osiguravanje sigurne i legalne migracije, te kasnije osnaživanje migranata kako bi mogli doprinijeti razvoju njihovih zemalja porijekla. Ovo će pomoći i da ljudi vide pozitivne strane migracije i shvate kako migranti trebaju našu podršku, ali i da oni mogu dati znatan doprinos. Prema viđenju Švicarske, efikasna i inovativna migracijska politika pokušava minimizirati negativne, a posebno istaknuti pozitivne aspekte migracije.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: