{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sarajlije i danas u muzej donose ratne stvari, dnevnike, uniforme, kanistere...

A
8.11.2014. u 12:53
40
7
Sarajlije i danas u muzej donose ratne stvari, dnevnike, uniforme, kanistere...
40
Skoro 20 godina nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, građani Sarajeva još uvijek čuvaju stvari koje su tokom ratnih godina koristili u glavnom gradu države koji je bio pod opsadom.
Fotografije, improvizovano oružje, odjeću i posude donose u Historijski muzej BiH čija je stalna postavka izložbe "Opkoljeno Sarajevo" zasigurno jedna od najvećih vrijednosti. Ona kroz nekoliko stotina eksponata, fotografije i pisane dokumente prikazuje i ilustruje život Sarajlija tokom 1.425 dana koliko je trajala opsada glavnog grada BiH.

Izložbu koja svjedoči životu tokom ratnih godina mnogi nazivaju "živom izložbom", a to će potvrditi svi posjetioci izložbe koja uvodi i polako vraća u dane opsade Sarajeva i period u kojem je preživljavanje postalo imperativ. Prema riječima jednog od kustosa muzeja, Sarajlije često posjećuju ovo mjesto i sjećaju se godina pod opsadom, a često bude i emotivnih trenutaka. 

"Muzej je dobro posjećen. Ljudi su za Sarajevo čuli kroz tri događaja: prvi put kad je odjeknuo pucanj 1914. godine, drugi put tokom Zimskih olimpijskih igara, a treći put je rat od 1992. do 1995. godine. Zanima ih ta tematika i zbog toga dolaze da nas posjete", kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA) viši kustos Historijskog muzeja BiH Amar Karapuš, koji ističe da je izložba "Opkoljeno Sarajevo" dokaz o snazi i odlučnosti građana Sarajeva da opstanu uprkos teškim životnim uslovima.

Izložene improvizovane ratne peći, svjetiljke, sredstva komunikacije, ručno pravljeni agregat, plakati, fotografije, naoružanje, odjeća, uniforme i hrana ne prikazuju samo snalažljivost Sarajlija već i njihovu inovativnost i kreativnost. Ova stalna postavka sastoji se od sedam tematskih cjelina kroz koje prolazi zajednička priča o preživljavanju u najtežim uslovima.

"Ono što je važno napomenuti jeste da izložba ne prezentira kako je sve počelo, ko je kriv i zašto, već što prikazuje sarajevsku svakodnevnicu. Prikazuje šta i kako su Sarajlije radile, kako su koristile stvari u ratnom periodu", kaže Karapuš, te dodaje kako visok stepen domišljatosti stanovnika Sarajeva ide u prilog činjenici da mladi ljudi i danas u nekim zemljama svijeta osvajaju prva mjesta na inovatorskim takmičenjima.

"Nismo iznenađeni što osvajaju prva mjesta ali stranci kada dođu ovdje kažu da su iznenađeni. Mi nismo jer ovdje možemo vidjeti šta su ljudi tokom rata pravili skoro ni od čega", tvrdi viši kustos Karapuš.

Ideja o postavljanju izložbe koja će kroz autentične predmete prikazati ratnu svakodnevnicu pojavila se još 2003. godine kada je grupa tadašnjih radnika i uposlenika muzeja iz svojih domova donosila predmete. Ne može se sa sigurnošću reći koji eksponat je bio prvi postavljen ali se može utvrditi da donošenje ratnih eksponata u muzej traje i danas.

"Građani još uvijek donose stvari. Nedavno nam je doniran ratni bicikl koji iza sebe ima zanimljivu priču i koji bi kad bi mogao govoriti, kazao jedno vrlo vrijedno svjedočanstvo", zaključuje kustos.

Među eksponatima od kojih svaki u sebi nosi svoju priču nalazi se i prva zastava Republike BiH koja je postavljena na zgradu Predsjedništva BiH. Iako očuvana, na njoj se jasno mogu vidjeti ratni ožiljci kao i rupe od gelera i snajpera. Nedaleko od nje nalaze se bolnička nosila kojim su tokom ratnih godina prenošeni ranjenici. 

Na zidovima, fotografije prikazuju uništenu infrastrukturu glavnog grada BiH, te porušene, oštećene i zapaljene zgrade među kojima je i razrušena zgrada Elektrodistribucije, relej na Humu… kao i porušene vjerske objekte.

Kroz fotografije prikazani su i ratni reporteri smješteni u sarajevskim bolnicama, žrtve granatiranja, ljekari koji pomažu unesrećenima. Zabilježena su i najstrašnija ratna dešavanja u Sarajevu, masakr na pijaci Markale, kao i u ulici Ferhadija, bivšoj Vase Miskina.

Markale su tokom ratnih godina bile jedne od rijetkih mjesta na kojima su se građani Sarajeva susretali, razmjenjivali namirnice, robu i informacije, a jedna od tezgi također čini dio izložbe "Opkoljeno Sarajevo". Na pijačnoj tezgi nalaze se pletene vunene čarape, makarone, konzerve hrane i druge stvari.

Svoje mjesto u postavci našla je i tabla sa natpisom "Pazi, snajper!" koja je tokom ratnih godina bila postavljena na brojnim sarajevskim ulicama kao upozorenje.

Kada je riječ o sačuvanim pisanim dokumentima, u jednom dijelu muzeja nalaze se i odlomci iz dnevnika sarajevske učiteljice Fatime Gunić koja je zajedno sa svojim učenicima u ratu ubijena granatom u improviziranoj učionici za vrijeme pokušaja održavanja nastave. Među sačuvanim pisanim dokumentima su i dnevnici mladića i djevojaka kao i njihove pjesme te poruke mira iz ratnog Sarajeva. 

Ustakljene su i sačuvane odjeljenske knjige i školske radne sveske koje su djeca koristila tokom rata, ključevi, novac i slike.

Historijskom muzeju BiH doniran je satelitski telefon kojim je obogaćena postavka, a čija je priča također zanimljiva.

"Taj telefon su prvo koristili pripadnici UMOROFOR-a. Kada su započela prva ratna dejstva, oni su se povukli, a nakon toga je naišla vojna policija koja ga je odnijela u Predsjedništvo BiH. Taj telefon je tokom rata bio jedina veza između Predsjedništva BiH i ostatka svijeta", kazao je kustos za Anadolu Agency, dodajući kako je nemali broj primjera u kojima se turisti interesuju za pojedine eksponate i sa tugom slušaju priče o njima. 

"Jednom prilikom u muzej je došla grupa turista iz Švedske, a djevojka među njima kada je vidjela sve ovo ovdje počela je plakati. Tada sam tek počeo raditi i bio sam zabrinut da li je neki eksponat uznemirio. Međutim, nju je potreslo kako je Evropa dozvolila da se desi rat u BiH i to je jedan od najupečatljivijih momenata mog rada ovdje", zaključuje Karapuš. 

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: