Corrias je istaknuo da je u gradonačelniku Komšiću pronašao sagovornika spremnog da sjedne za stol s drugim institucijama i traži održiva rješenja.
"Analogna spremnost mi je manifestirana na kantonalnom nivou, na federalnom i, na nivou Fondacije Ars Aevi. Smatram da tu spremnost sada treba potvrditi putem jednog sporazuma između svih institucija-interesenata kako bi Ars Aevi bio otvoren za javnost. Bio bi to prvi rezultat, na kojem bi se gradila budućnost kolekcije. Moja zemlja snažno želi da se takav dogovor realizira što je moguće prije", istaknuo je on.
U fokusu današnjeg razgovora bilo je stanje Kolekcije savremene umjetnosti Ars Aevi, zatvorene za javnost u ljeto 2011. godine.
Kolekcija obuhvata 150 djela doniranih od umjetnika visokog renomea kao što su Michelangelo Pistoletto, Jannis Kounellis, Joseph Beuys, Braco Dimitrijević i Joseph Kosuth, prilikom osnivačkih izložbi organiziranih u Italiji, Austriji, Sloveniji, BiH i Turskoj.
Promovirana prvi put na međunarondom nivou u okviru 45. izdanja Venecijanskog bijenala 1993. godine, postavka je trebala biti smještena u novi muzej, kojeg je projektovao italijanski arhitekta Renzo Piano, a čiji je do sada izgrađen samo pješački most Ars Aevi.
U očekivanju realizacije Pianovog projekta, kolekcija je smještena u kulturno-sportski centar Skenderija, u prostor Art Depo, obnovljen sredstvima Italijanske kooperacije za razvoj, saopćeno je iz Ambasade Italije u BiH.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
