{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Prošlo je 39 godina od smrti nobelovca: Sarajevski sud još nije odlučio čiji je Andrić

13.3.2014. u 07:42
31
117
Prošlo je 39 godina od smrti nobelovca: Sarajevski sud još nije odlučio čiji je Andrić
31
Prošlo je 39 godina od smrti nobelovca: Sarajevski sud još nije odlučio čiji je Andrić
Ivo Andrić
Na današnji dan prije 39 godina umro je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pisaca, nobelovac Ivo Andrić.
"Sve moje je iz Bosne", kazao je jednom prilikom Andrić. Tom rečenicom je najbolje objasnio način na koji je Bosna bila u središtu njegovog književnog opusa.

Međutim, svojatanje, kao i osporavanje, ovog velikog pisca nastavlja se među balkanskim nacionalnim korpusima i četiri decenije poslije njegove smrti.

Proces koji se vodi na Kantonalnom sudu u Sarajevu po tužbi Zadužbine Ivo Andrić iz Beograda protiv Matice Hrvatske iz Sarajeva, samo je jedan od ilustrativnih primjera.

Niko nema vlasništvo nad Andrićem



Naime, Matica Hrvatska iz Sarajeva je u svojoj ediciji "Hrvatski pisci u BiH u sto knjiga“ 2007. godine objavila četiri knjige Ive Andrića: "Prokletu avliju“, "Na Drini Ćupriju“, "Travničku hroniku“ i izbor iz najznačajnijih Andrićevih pripovjedaka.

Kada su za to saznali u Zadužbini Ivo Andrić u Beogradu, tužili su Maticu hrvatsku u Sarajevu i prvostepeno dobili u Općinskom sudu u Sarajevu. Žalbeni postupak se trenutno vodi na Kantonalnom sudu u Sarajevu, a još uvijek nema naznaka kada bi konačna presuda mogla biti donesena.

"Očekujemo neku vrstu pravde. Niko nema vlasništvo nad Andrićem u nacionalnom smislu. Andrić je i hrvatski i bosanski i srpski pisac. Ali on je i evropski i svjetski pisac“, rekao je za Klix.ba Mirko Marjanović, nekadašnji predsjednik Matice Hrvatske Sarajevo i urednik pomenute edicije.

Naglasio je da do danas ništa nije riješeno, jer "postupak u Kantonalnom sudu još uvijek nije došao na red“.

Upravnik Zadužbine Ivo Andić iz Beograda Dragan Dragojlović je ranije isticao da Zadužbina nikada nije odobrila da se Andrić štampa u biblioteci koja ga svrstava u nacionalne književnosti van srpske, za koju se, po Dragojloviću, Andić za života opredijelio.

U iščekivanju presude Kantonalnog suda u Sarajevu, obje strane se nadaju pozitivnom ishodu postupka.

Osporavana doktorska disertacija



Ivo Andrić je rođen 9. oktobra 1892. godine u Docu na Lašvi (Travnik). U Višegradu završava osnovnu školu, a u Sarajevu 1903. godine upisuje Veliku gimnaziju (Prva gimnazija Sarajevo). U oktobru 1912. godine upisuje studij u Zagrebu na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta. Sljedeće godine prelazi u Beč, gdje posjećuje predavanja iz historije, filozofije i književnosti. Godine 1924. na Filozofskom fakultetu u Grazu brani mnogo osporavanu doktorsku disertaciju pod nazivom Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine.

U uvodnoj fusnoti doktorskog rada Andrić naveo da njegov znanstveni rad nije kritika islamske kulture, nego "kritika onih posljedica na jednu kršćansku, slavensku zemlju". Međutim, odmah u uvodu se može uočiti kakvo je mišljenje Andrić imao o Turcima, objavio je nedavno Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ) .

"Turska vladavina je, prema Andriću, vodila do 'podivljalosti običaja i nazadovanja u svakom pogledu'. Andrić Bosnu i Hercegovinu za vrijeme vladavine Turaka vidi kao 'moćnu utvrdu protiv kršćanskog Zapada'. To su, međutim, riječi i mišljenja iz jednog drugog vremena. Ona potječu od jednog diplomata, a ne od pisca Andrića. Njegova disertacija je važna dopuna za razumijevanje djela Ive Andrića", napisao je ugledni FAZ.

Univerzalnu književnu veličinu i svjetsku priznatost Andrić je ostvario svojim proznim opusom: nizom pripovjedačkih zbirki, te romanima "Travnička hronika" (1945), "Na Drini ćuprija" (1945), "Gospođica" (1945), "Prokleta avlija" (1954) i "Omer-paša Latas" (1976, posmrtno).

Andrić je prvi čovjek s prostora bivše Jugoslavije koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Polovinu novčanog iznosa nagrade je odlučio pokloniti za unapređenje bosanskohercegovačkog bibliotekarstva, što dodatno potvrđuje njegovu ljubav prema BiH.

Umro je u Beogradu 13. marta 1975. godine.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: