Dobro došli u grad koji poput mosta...
Na ovom mostu, kojim se završavao čuveni carigradski drum, dočekivane su ugledne ličnosti koje su sa Istoka pohodile Sarajevo. Iako je vjerovatnije da je sagrađen u vrijeme Mehmed-paše Sokolovića prilikom sređivanja putne mreže, o gradnji mosta postoji zanimljiva legenda... Priča se da je jedan pastir tu čuvao koze, a na mjestu gdje su se koze zadržavale neobično dugo, on je pronašao ćup zlatnika. Od pronađenog novca se školovao, a kada je postao bogat i ugledan, vratio se i sagradio most – Koziju ćupriju. Nizvodno je šetalište Dariva, mjesto rađanja mnogih sarajevskih proljetnih ljubavi.
...spaja dvije strane svijeta...
Nakon što je Sarajevo nekoliko puta napadnuto, pojavila se potreba za gradnjom utvrđenja – tabija, kako bi se u slučaju ponovnog napada moglo braniti. Kako je grad okružen brdima, tako su i ova utvrđenja pravljena na uzvišenjima. Poznate su Bijela tabija i Žuta tabija (top-kula na Jekovcu).
Kad dođete na Bembašu, na istočnom ulazu...
Bemaša – dio Sarajeva opjevan u jednoj od najljepših sevdalinki (bosanskih narodnih ljubavnih pjesama). Na tom mjestu, Italijan Giuseppe de Riva uz svoju gostionicu otvorio je prvo gradsko kupalište, a po njemu se i danas čitav kraj zove Dariva. U zimskim danima, kada bi se rijeka zaledila, Sarajlije su tu dolazile na klizanje. Moderno narodno kupalište otvoreno je 1902. godine. Koristila se voda iz tada kristalno čiste Miljacke. Unatoč opasnosti od snajperskih metaka tokom opsade 1992–1995, Bembaša je nerijetko bila puna kupača. Let jednog skakača prema rijeci zabilježila je Annie Leibovitz, a ta fotografija našla se na plakatu prvog Sarajevskog filmskog festivala 1993. godine.
Dobro došli u Sarajevo!
Istočni ulaz u Sarajevo vjerovatno spada u najzanimljivije ulaze u jedan glavni grad. Dolazeći iz pravca divlje i prelijepe Romanije, kao nekom čarolijom, nakon samo jedne krivine, iz šume ste stigli u staru gradsku jezgru. Sarajlije će u šali reći da odjednom morate kočiti, da se ne sudarite s tramvajem koji na tom mjestu obilazi gradsku Vijećnicu...
U vrijeme nastanka grada Isa-beg Ishaković, osnivač Sarajeva, na prostoru koji se zove Bembaša (glavna brana) podigao je čuvenu mevlevijsku tekiju, a uz nju imaret (narodnu kuhinju) i musafirhanu (prenoćište), u kojoj bi putnici dobijali besplatno noćenje i hranu za tri dana. Ovi objekti, uz još nekoliko njih, predstavljali su samu urbanu srž tek osnovanoga grada. Iako je u kulturološkom smislu predstavljala jedan od najvrednijih spomenika grada, tekija je bez posebnog razloga porušena sredinom XX vijeka, pa se čini da je upravo Bembaša bila žrtva onoga što neki nazivaju urbanistički uragan.
Grad okružen uzvišenjima...
Plave nebodere blizance od po dvadeset spratova koje vidite u daljini, Sarajlije zovu Momo i Uzeir, po likovima iz jedne TV-serije. Kako je riječ o imenima koja se tradicionalno vežu za različite religije, tako su i ovi neboderi, koji su bili iste visine, predstavljali jedan od mnogih simbola bratstva i jedinstva u Sarajevu. Nikada se nije znalo koji je Momo, a koji Uzeir. U ratu su spaljena oba. Danas, nakon što su obnovljeni, predstavljaju moderan poslovni centar, a većina građana i dalje ih zove istim imenima.
...s kojih se pruža pogled od kojeg zastaje dah.
Pogledi na gradove sa uzvišenja uvijek su posebni, osobito noću. Tako je i u Sarajevu. Grad se kao na dlanu pruža dugom i uskom dolinom. Panorama Sarajeva zapravo je odraz njegovog nastajanja. Raspoznaju se, jedan do drugog, dijelovi podizani u različitim periodima. Svjetla koja kao zvijezde trepere u daljini, nepogrešivo pokazujući obrise grada, predstavljaju najspektakularniji sarajevski prizor.
Sarajevo-x.com u serijama objavljuje fotopriču iz monografije "Sarajevo – moj grad, mjesto susreta'. Autor knjige je Jasminko Halilović, a koautori su Nihad Kreševljaković, Zijah Gafić, Haris Čalkić, Anida Krečo i Milomir Kovačević. Priča o Sarajevu je ispričana nizvodno, od Kozije ćuprije do Rimskog mosta. Sljedeći dio čitajte u četvrtak. Luksuzna dvojezična monografija objavljena je u organizaciji Udruženja Urban. Više informacija na
www.sarajevomycity.com. Preuzimanje fotografija ili teksta nije dozvoljeno bez saglasnosti autora.
