Svečanosti je prisustvovao i federalni ministar kulture i sporta Gavrilo Grahovac, zahvaljujući čijem razumijevanju je Vodič Zemaljskog muzeja BiH izašao, naglasio je direktor Muzeja Adnan Busuladžić.
Busuladžić je naveo da je kroz 120 godina djelovanja Muzeja skupljena ogromna količina materijala (četiri miliona eksponata i 500.000 naslova), a od samih početaka se osjećala potreba za muzejskim vodičem.
Prvi vodič je izašao još 1888. godine, u godini osnivanja, zatim su izlazili 1914., 1915. godine..., dok su posljednja dva izašla 1984. i 1989. godine.
Busuladžić kaže da je Vodič iz 1984. godine bio mnogo ozbiljniji i obimniji od prethodnih, jer je izašao u godini održavanja Olimpijade, dok se na Vodiču iz 1989. godine već osjeća kraj jednog vremena.
Od tada novi vodič nije izlazio, a u posljednjem su mnoge stvari već bile anahrone. Vodič je lična karta svakog muzeja, a posebnu važnost ima za kompleksne muzeje kakav je Zemaljski.
- Tek kroz Vodič, barem djelomično, ljudi se mogu upoznati sa bogatstvom koga, nažalost, mnogi nisu svjesni, rekao je Busuladžić, navedeći kako je novi Vodič osim na bosanskom štampan i na engleskom jeziku.
Jedan od promotora Vodiča bio je novinar Nisvet Džanko, koji je istaknuo kako ovaj događaj obilježava kraj ere "padanja plafona" u kojoj je Muzej bio nemoćan da obavlja svoju djelatnost i osuđen na "kabinetski rad".
On, međutim, smatra da je tiraž od 1.000 primjeraka nedovoljan, jer Vodič mora biti u svakoj školi, dostupan svim nastavnicima i učenicima.
O značaju Vodiča Zemaljskog muzeja BiH za razvoj turizma govorio je turistički radnik Zoran Bibanović.
Istaknuo je kako je kulturno naslijeđe jedan od ključnih elemenata u turističkoj ponudi Kantona Sarajevo, a veoma mali broj muzeja u evropskim prijestonicama može se pohvaliti da ima svoju zgradu kao što je slučaj sa Zemaljskim.
Međutim, kulturno blago Sarajeva samo je djelomično dostupno. Sarajevo je nekad, uz Istanbul, Atinu i Dubrovnik, bilo među najatraktivnijim turističkim destinacijama na Balkanu.
- Takav status može mu vratiti samo nova olimpijada ili neko veliko otkriće Semira Osmanagića. Ali to spada u domen naučne fantastike, kazao je Bibanović, dodajući kako je realnost da se Sarajevo u narednom periodu izbori za status kulturne prijestonice Evrope.
Zaključio je kako odnos ljudi prema kulturnoj baštini pokazuje kulturni i civilizacijski nivo tog naroda i pozvao je nadležne vlasti da učine sve što je u njihovoj obavezi.
