{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Promocija novih izdanja Instituta za istoriju

F
26.5.2006. u 15:46
0
0
Promocija novih izdanja Instituta za istoriju
0
Promocija novih izdanja Instituta za istoriju
U Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine danas su promovirana nova izdanja Instituta za istoriju u Sarajevu.
Riječ je o časopisu "Prilozi" Instituta za istoriju, te knjizi Peje Ćoškovića "Crkva bosanska u XV stoljeću".

O časopisu "Prilozi" govorila je mr. Seka Brkljača. Časopis "Prilozi" izlazi od 1965. godine, a danas je predstavljen 34. broj ovog časopisa. Ono što karakteriše upravo ovaj broj "Priloga" je činjenica da Institut za istoriju u Sarajevu i na ovaj način tj. publiciranjem tekstova otvara vrata mladim istraživačima na području historiografije, između ostalih imena tu su Fedžad Forto, Indira Kučuk-Sorguč, Edin Radušić, Mina Kujović, Sonja Dujmović...

Brkljača je, ovom prilikom, istakla činjenicu da su "Prilozi", kao časopis savremene terminologije, transparentnosti, a i zbog svoje uređivačke politike postali časopis koji nije zatvoren sistem, već časopis koji ostvaruje dinamičku interakciju s vremenom i prostorom.

Knjiga Peje Ćoškovića "Crkva bosanska u XV stoljeću", o kojoj je govorila prof. dr. Vesna Mušeta-Aščerić, je sinteza koja se bavi otvorenim pitanjima vezanim za problematiku Crkve bosanske.

Tako autor u svom djelu analizira sve nazive koji su se u izvorima pojavljivali vezano za sljedbenike Crkve bosanske.

U katoličkim i pravoslavnim krugovima Crkva bosanska smatrana je heretičkom, te je u tom pogledu postojalo slaganje među hršćanskim savremenicima.

U historijskim izvorima, nastalim u katoličkoj sredini, pripadnici Crkve bosanske nazivani su nevjernicima, hereticima, katarima, manihejcima i patarenima.

Nazivajući pripadnike ove crkve nevjernicima, Papa je želio naglasiti da oni ne pripadaju nijednoj od pravovjernih kršćanskih crkvi i jasno ih je odvajao od pripadnika Pravoslavne crkve koje je nazivao šizmaticima.

U pravoslavnim izvorima sljedbenici Crkve bosanske nazivaju se babunima, osim u jednom slučaju kad su nazivani bogumilima, nazivom koji je bio uobičajen u bugarskim i makedonskim izvorima...

Kako ističe Vesna Mušeta-Aščerić, autor posebnu pažnju posvećuje uređenju Crkve bosanske, njenoj podjeli na duhovne i svjetovne članove.

Inače, u okviru bosanskog srednjovjekovlja problem Crkve bosanske najviše je razmatran u literaturi. Brojni su se autori bavili nazivima njenih sljedbenika, njenog učenja, položaja među dualističkim crkvama u Evropi tog doba, ustrojstva, položaja u okviru srednjovjekovne države... Mišljenja su bila podijeljena pa neka pitanja nisu do danas riješena.

Knjiga Peje Ćoškovića u izdanju Instituta za istoriju još je jedan prilog ovoj raspravi.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: