Kako je kazala direktorica Orijentalnog instituta dr. Behija Zlatar, objavljivanje II toma Historije osmanske države i civilizacije rezultat je nastavka uspješne saradnje koju ovaj institut ima s turskim institutom IRCICA.
Naglasila je da je časopis POF ove godine uvršten u međunarodnu bazu podataka EBSCO te da je jedan od referencijalnih časopisa iz ove oblasti u svijetu.
- POF je otvoren za istraživače širom svijeta i mogu da kažem da nam se oni obraćaju, čime se još jednom pokazuje da je ovaj časopis cijenjen ne samo u BiH nego i šire, kazala je ona.
Drugi tom Historije osmanske države i civilizacije predstavila je doc. dr. Lejla Gazić, predavačica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Kazala je da je ovo djelo napisano na više od 650 stranica, s više od 200 karata, fotografija i ilustracija, namijenjeno naučnim krugovima i širokoj javnosti, kojoj je ponuđen veliki broj informacija na bosanskom jeziku.
Knjiga je podijeljena u četiri velike cjeline. U prvoj je obrađen ekonomski život u Osmanskom carstvu, a dr. Gazić je istaknula da su tu razjašnjeni i neki problemi iz ekonomske historije BiH.
Druga cjelina se odnosi na jezik i književnost u Osmanskom carstvu i tu se, po riječima dr. Gazić, ulazi i u okvire filoloških istraživanja u BiH.
Poznato je koliko je turcizama ušlo u bosanski jezik, ali i druge južnoslavenske zemlje. Ali i riječi iz arapskog i perzijskog jezika koje su kod nas došle preko turskog pa se kod nas smatraju turcizmima, kazala je ona.
U ovoj cjelini govori se i o književnosti muslimanskih naroda u Evropi, pri čemu se navodi i veliki broj bosanskih autora koji su stvarali na orijentalnim jezicima, najviše na osmanskom turskom.
Dr. Gazić dalje navodi da se tu spominje i alhamijado stvaralaštvo u BiH i predstavljena su imena autora koji su ostavili značajan trag.
Osmanska misao i osmanska umjetnost i arhitektura teme su zadnja dva poglavlja ovog kapitalnog djela.
Novi broj POF-a predstavili su mr. Amina Šiljak-Jasenković (filološke radove) i mr. Aladin Husić (historijske radove).
Oni su ukazali na internacionalni karakter časopisa, u kojem su osim na bosanskom zastupljeni i radovi na turskom i engleskom jeziku.
U historijskim dijelu je značajno da su objavljeni radovi koji se bave svim periodima osmanske vladavine, od njenih početaka do njenog kraja. Tako je objavljen prijevod Kritobulovog opisa opsade Jajca iz 1464. godine, a može se pročitati rad Alme Omanović- Veladžić o historiji sarajevske svakodnevnice početkom 19. stoljeća.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
