Riječ je o knjizi teatarske esejistike koju su predstavili reditelji Haris Pašović i Gradimir Gojer.
Pašović je mnoga istaknuta teatarska i akademska imena u publici podsjetio na velike Draškovićeve predstave koje je pravio na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo i koje su u konačnici promijenile teatarski i kulturni pejzaž onog vremena u BiH i bivšoj Jugoslaviji.
Prisjetio se i njegove prve predstave na sceni sarajevskog teatra – "Ćelava pjevačica", koja je predstavljala radikalan iskorak u to vrijeme. Odlazi potom u Beograd, gdje su ga čekali novi izazovi. Ipak, navodi Pašović, njegova velika politička predstava Žan Pol Sartra koja je tematizirala tada osjetljive političke teme slobode govora te problema unutar komunističke partije, na dramatičan je način zabranjena ulaskom policije u Jugoslavensko dramsko pozorište.
Drašković se nakon tog incidenta odlučuje na umjetničku šutnju i protest koji su trajali godinama. Slijedi njegov rad na igranim filmovima koji su označili dolazak avangardnog, modernog filma na jugoslavensku scenu.
"Drašković nam je još kao studentima postavio ljudski i umjetnički standard. Također, on nam je otvarao puteve u smisao predstava", kazao je Pašović.
Gojer je knjigu ocijenio zbirom iskustava jednog režisera, njegovih susreta i analiza u teatarskom životu. Ona jeste i dio njegovog umjetničkog životopisa, jer govori o bitnim predstavama koje su odredile njegovu umjetničku poetiku.
Na suvisao način knjiga govori o umjetničkom biću, a na respektabilan način o rediteljskoj umjetnosti, dodaje Gojer. Ta je knjiga svjedočanstvo iz jednog teatra, ali ujedno i za naš kraj te južnoslavenske prilike uopće "mala biblija teatrologije, teatarskog iskustva, viđenog i doživljenog".
On je i mišljenja da u knjizi stanuje Borino Sarajevo iz onog perioda kada su njegovi vršnjaci mijenjali sliku teatra. Napravio je prodore koji su omogućili da u ovdašnju sredinu prodre duh evropskog i svjetskog teatra.
Autor knjige Boro Drašković prisjetio se prvih koraka na sceni NP Sarajevo, čiji je ansambl tada bio nevjerovatno dobar, uz angažman niz velikih glumačkih imena.
Za naslov knjige kaže da je ravnoteža ono što uzalud pokušava pronaći. Smatra da se identitet jednog čovjeka i zemlje može pronaći na bazi ravnoteže – teorije i prakse, etike i estetike, umjetnosti i života i drugih odnosa.
"Ravnoteža je filozofska situacija kojoj teži svaki čovjek. To je ono što nam svima nedostaje u svijetu kakav danas jeste", ističe Drašković.
Za Sarajevo, u kojem je i rođen, kaže da je vezan mnogim nitima. Tu je štampao tri prve knjige, odlazio snimati prve filmove i raditi prve predstave. To je grad u kojem je dobio priliku da se dokaže.
Odlomke iz Draškovićeve knjige čitale su glumice Ružica Sokić i Nela Đenisijević.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
