Najveće zanimanje očituje se u javnosti obližnjeg turističkog središta, Dubrovnika, i to na fakultetima, među ljubiteljima prirode i u poslovnim krugovima. Na tamošnjim fakultetima obranjeno je nekoliko diplomskih radnji u kojem Vjetrenica ima središnje mjesto, dubrovački turistički radnici aktivniji su u edukaciji o špiljskom turizmu, a jedna poslovna tvrtka iz Dubrovnika lobira za dobivanje koncesije nad Vjetrenicom, zašto je, tvrdi, dobila suglasnost političkih krugova iz Mostara te u tome gradu otvorila poduzeće koje bi bilo nositelj posla, stoji u priopćenju.
Speleološka udruga izražava zadovoljstvo tim zanimanjem ali upozorava na opasnosti s kojima se u okolišno potpuno neuređenoj državi susreće ekološki najbogatija i vjerojatno jedna od najugroženijih pećina u svijetu.
Neki su krugovi i ranije pokušali za mizerna sredstva iznajmiti Vjetrenicu čime se Speleološka udruga ozbiljno suprotstavila, kao što će i ovaj put. To bi bilo i protivno zaključcima Okruglog stola iz listopada 2004. na kojem su predstavnici nadležnih ministarstava utvrdili da Vjetrenica treba biti uređena kao multifunkcionalna ustanova s turističkim, znanstvenim, obrazovnim i zaštitnim djelatnostima, dio mreže dinarskih UNESCO-vih prirodnih dobara u Dinaridima (Škocjanske jame, Plitvička jezera i Durmitor), te dio mreža najvažnijih znanstvenih instituta za krš u svijetu.
Nakon podizanja i učvršćivanja takvog položaja i sustava zaštite, moglo bi se razgovarati o tržišnom mjestu Vjetrenice. Zbog nedostatka bilo kakva ozbiljna angažmana odgovornih u BiH, pogrešno je zaključiti da bi ponuda neke poslovne tvrtke bila kakav-takav ekonomski nadomjestak za korist od bh. dobara, stoji u priopćenju Speleološke udruge Vjetrenica Popovo polje.