Pogledajte kako izgleda Zemaljski muzej BiH koji je već 30 mjeseci zatvoren
Prošlo je već više od 900 dana od zatvaranja Zemaljskog muzeja. Oktobra 2012. godine samo je ozvaničena agonija koja u muzeju traje još od okončanja rata. Naime, sedam institucija kulture, među kojima i ovaj muzej, ostali su bez osnivača.
I dok se u drugim institucijama koplja lome oko toga ko će biti direktor, u ovih sedam institucija situacija je znatno drugačija: danas ne postoje organi koji bi imenovali ili razriješili direktora u ovih sedam institucija. Pa tako kad neki direktor ode u penziju, što se desilo u Historijskom muzeju BiH, dođe se u situaciju da se radnici “samoorganiziraju” i izaberu vršioca dužnosti direktora. To i ne bi bilo odveć loše da nije i druge strane medalje: svih sedam institucija nema riješeno finansiranje, radnici već godinama nisu primili plaće, a nisu im uplaćivani ni doprinosi.
Sudskim sporom ustanoviti ko je osnivač
Zemaljski muzej BiH, našavši se u bezizlaznoj situaciji, odlučio je tužiti i državu i entitet i kanton kako bi se, bukvalno kazano, ustanovilo “očinstvo” nad muzejom, odnosno ko je osnivač muzeja i ko ima dužnost da skrbi nad njim.
Direktor Zemaljskog muzeja BiH dr. Adnan Busuladžić kaže za Klix.ba kako su sudski sporovi pokrenuti kako bi se ustanovilo ko je osnivač i skrbnik nad muzejom još uvijek u toku te da je neizvjesno kada bi mogli biti okončani.
“Paralelno postoje dva sudska procesa. Jedan je protiv države, dok je drugi protiv Federacije BiH i kantona”, kaže Busuladžić.
Već su održana i ročišta, a Busuladžić kaže da tu nema ništa spektakularno jer je svaka strana iznijela svoje argumente koji su već poznati. Trenutno se čeka termin glavne rasprave, a sve je usporeno i zbog odlaska u penziju sudije koji je vodio slučaj. Neke konkretne odluke mogle bi se očekivati tek krajem ove godine.
Tačno prije godinu dana Vlada Federacije BiH imenovala je privremeni upravni odbor na čelu sa Harisom Pašovićem. Ipak, ni taj potez nije dao apsolutno nikakve rezultate. “Taj prizemni položaj Federalne vlade da se muzej otvori, a da se ne riješi finansiranje muzeja nije uspio”, dodaje Busuladžić.
U međuvremenu, održani su izbori, a nedavno su formirane i vlade na sva tri nivoa.
“Tada nije ništa urađeno jer oni i nisu ništa planirali uraditi. Oni su htjeli da nakon dvije godine nečinjenja ničega pred izbore otvore muzej i da se ponovo zatvori, pri čemu ne bi bilo riješeno ni finansiranje, niti bilo koji drugi aspekt. Mi na to nismo mogli pristati i pokrenuli smo sudski spor protiv Vlade Federacije BiH. Pokazalo se da tadašnja vlada nije imala namjeru da ozbiljno riješi problem, a dotična gospoda su samo bili instrumenti. To je propali pokušaj i prošlost”, kaže Busuladžić.
Nove vlasti obećavaju rješenje
Svi eksponati, uprkos tome što je muzej zatvoren, u dobrom su stanju, ali su zaposlenici, kaže Busuladžić, u očajnom stanju. U Zemaljskom muzeju zaposleno je 65 osoba, a Busuladžić kaže da je to minimalan broj, dok bi prema sistematizaciji trebalo biti zaposleno 129 osoba. “Mi smo uvijek bili na pola kapaciteta. Da bi se muzej otvorio treba vam minimalno 55 osoba kako biste pokrili četiri zgrade i botanički baštu”, kaže Busuladžić.
Što se tiče pojedinih uplata na račun muzeja, Busuladžić kaže kako je tu bilo dosta dezinformacija. “Od prethodnog sastava Vijeća ministara imali smo jednu dezinformaciju. Nije pitanje jesu li sredstva uplaćena već je pitanje njihove namjene. Ministarstvo civilnih poslova prvo je 850.000 KM svelo na 300.000, a potom je promijenjena namjena granta. Mi smo to godinama dobijali za redovnu djelatnost, odnosno za plaće, ali to su sada sredstva za projekte, što znači da se plaće i režije ne mogu time izmirivati.
Sa novim vlastima počeli su i novi pregovori i dogovori. Busuladžić kaže da treba sačekati da prođe neko vrijeme da se vidi kako će se to sve odvijati i kako će se usaglasiti stavovi različitih vlasti koje čine koaliciju, ali i različitih nivoa vlasti koje bi se konačno trebale dogovoriti čiji je muzej.
Ipak, Busuladžić smatra da su nove vlasti prilično ozbiljno počele rješavati problem Zemaljskog muzeja. “Ako je iko bio kritičan prema vlastima i nije im se udvarao, onda sam to ja. Ali, imam razloga da vjerujem da sadašnja struktura, da li zbog početne euforije ili iskrenog odnosa, ima ozbiljnu namjeru da problem riješi. Svi relevantni politički faktori konačno žele iznaći nekakvo rješenje. Postoji više opcija kako će se status riješiti, a nezahvalno je govoriti kako će se to riješiti. Mislim da sad, od državnog do kantonalnog nivoa, imamo ljude da se na ozbiljan način okonča ova trakavica.
Iz Ministarstva civilnih poslova kažu da je još uvijek rano komentarisati o kojim prijedlozima rješenja problema se razgovara. Još ranije je najavljivana mogućnost da Zemaljski muzej BiH i, eventualno, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, budu na državnom nivou, dok bi ostalih pet institucija bilo na nivou Federacije BiH.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
