Ekipa filma predstavila se Sarajlijama i gostima grada na crvenom tepihu uoči premijere priče o kurdskim izbjeglicama, mladom učitelju i njegovoj staroj majci, koji se moraju preseliti iz svog doma u Istanbulu.
Ovaj film Takmičarskog igranog programa je debitantsko dugometražno ostvarenje Turčina Erola Mintasa i prvi film iz Turske koji se ove godine našao u Takmičarskom programu SFF-a.
Film donosi priču o mladom učitelju Aliju koji živi sa starom majkom Nigar u istanbulskoj četvrti Tarlabaşı u kojoj su devedesetih godina prošloga vijeka mnoge kurdske izbjeglice pronašle dom. Projekat uljepšavanja starog dijela grada prisiljava izbjeglice da se sele po drugi put u životu. Oni mahom završavaju u betonskim džunglama bez šarma, u najudaljenijim predgrađima Istanbula.
Nigar je ubijeđena da su se sve njene komšije zapravo vratile u njihovo rodno selo. Ona svakog jutra pakuje torbe i sprema se za povratak kući. Luta gradom u potrazi za svojim selom i pjesmom koja joj se vraća u snovima. Sve što Ali može učiniti jeste da bude pažljiv prema majci: kupuje joj poklone, hrani je slatkišima, voza je na motoru i pokušava da joj pomogne da pronađe pjesmu iz svojih snova. Ali u međuvremenu saznaje da je njegova djevojka trudna i shvata da još nije spreman da bude otac. U rascjepu između dvije žene svoga života, Ali mora odabrati vlastiti put.
Film "Pjesma moje majke" svojevrsni je završetak trilogije, budući da je reditelj Erol Mintas već ranije dva svoja kratka filma posvetio upravo tematici odnosa sina i majke.
"Bio sam inspirisan ratom koji se devedesetih godina dešavao između Kurda i Turaka. Nakon rata, mnogo se familija moralo preseliti u velike gradove Turske. Dok sam još bio student, imao sam priliku vidjeti mnogo takvih slučajeva, slušao sam njihove priče i želio sam ih ispričati kroz film", kazao je reditelj.
On je dodao kako se danas odnos između Kurda i Turaka dosta poboljšao, ali smatra da je još uvijek potrebno raditi na tome, kao što je npr. potreba da kurdski jezik bude formalni koji će se predavati u školama.
"Najvažnija je realnost ove priče. Jedno je vrijeme kurdski jezik bio zabranjen u Turskoj, ali nove generacije ga sve više uče i znaju. Ne zanima me nacionalnost, nego ljudska prava. Ako neko želi pričati svojim maternjim jezikom, trebamo mu to dopustiti", poručio je reditelj.
Ekipa filma je istakla kako je on po svojoj tematici prilično kontroverzan, te da su jako uzbuđeni zbog turske premijere koja će se desiti nekad ove godine.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
