Pammer: Važnost Zemaljskog muzeja kao jednog od hramova kulture neizmjerna za cijelu zemlju

• Važnost Zemaljskog muzeja kao jednog od hramova kulture je neizmjerna za cijelu zemlju. Radi se o instituciji koja je osnovana daleke 1888. godine, da bi kompleks objekata, zatim, bio sagrađen namjenski, u periodu od 1909. do 1913. godine, s ciljem da se tu sakupi, čuva i pokazuje jedinstvena arheološka, etnološka i prirodoslovna zbirka eksponata i da kao muzej služi svima - svim narodima i građanima cijele Bosne i Hercegovine, a i šire - rekao je Pammer Feni.

Podsjetio je da je u toj instituciji pohranjena i poznata sarajevska Hagada, koju su Sefardi donijeli u Sarajevo po svome izgonu iz Španije.

• Zemaljski muzej, koji posjećujem već treći put, je i dio naslijeđa iz perioda zajedničkog vremena BiH i Austrije u prošlosti, zbog čega mi je, naravno, naročito prirastao srcu. Šteta je i velika sramota, da Muzej od 2012. godine ne služi svojoj svrsi. Slika zatvorenih vrata Zemaljskog muzeja veoma je zbunjujuća za cijelu državu, sve koji u njoj žive i sve koji je posjećuju. Zakovana vrata takve jedne prekrasne javne institucije jedan su od prvih prizora, koji i moji gosti iz Austrije uoče, prilikom ulaska u centar grada - naglasio je.

Pozdravio je inicijativu civilnog društva i njihovo odlučno zalaganje za ponovno otvaranje Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

To pokazuje, smatra, da su građani ove zemlje spremni da rade za njen progres.

• Sa zahvalnošću se mora pozdraviti i aktualni angažman novog Vijeća ministara BiH, naročito predsjedavajućeg Denisa Zvizdića, ministra civilnih poslova Adila Osmanovića i njegovog savjetnika za kulturu Ivice Šarića, te nadležnih entitetskih i kantonalnih ministara, koji su se ozbiljno posvetili iznalaženju rješenja za važne kulturne institucije - potcrtao je.