Kultura
72

Ovako su nekada izgledali oglasi u sarajevskoj štampi

FENA
(Foto: FENA)
"Komercijalno oglašavanje u sarajevskoj štampi (1880-1943)" naziv je izložbe autora Velida Jerlagića, arhiviste Historijskog arhiva Sarajevo, koja je otvorena danas u Brusa bezistanu, depadansu Muzeja Sarajeva.

Postavka donosi pregled reklamiranja različitih firmi, agencija i djelatnosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća u Sarajevu, otvarajući pogled u načine i razvoj kvalitete oglašavanja u tom istorijskom periodu.

Štamparije, pomorski transport, trgovačke agenture, građevinski materijali, bankarstvo, građevinsko poduzetništvo, hoteli i restorani, zanati, bravari, cvjećari, kamenoresci, proizvodnja pića i hrane, obućari te pekari, samo su neki od brojnih subjekata čiji su se oglasi našli u tadašnjim dnevnim novinama i periodici.

Autor izložbe Velid Jerlagić, pozdravljajući prisutne, naglasio je da postavka predstavlja veliki doprinos istraživanju Sarajeva s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Smatra da postavka pokazuje i velike razlike u nekadašnjem i sadašnjem oglašavanju.

"U istraživanju sam često nailazio na reklame zanatlija i malih privrednika čija su prezimena bila poznata iz ličnih predaja. Također možemo vidjeti kako se kroz 80 do sto godina razvijala privreda u BiH. Nisu se samo lokalni ljudi oglašavali, već su biznise otvarali ljudi iz cijele Austrougarske monarhije, pa i okruženja", kazao je on.

Podvukao je također da izložba zorno pokazuje i multietničnost Sarajeva. Navodi da je za ovu postavku istražio oko 5.000 reklama, dok je za postavku odabrao one koji najbolje govore o prošlosti Sarajeva.

"Neki od brendova koji su se tada oglašavali nastavili su djelovati i nakon Drugog svjetskog rata. To su firme koje su opstale toliko decenija, a danas su ugašene ili su na tom putu", podvukao je on.

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Sejdalija Gušić ocjenjuje da je arhivska građa memorija društva i zajednice te bitan dokaz njenog identiteta. Smatra da je 66. godišnjica Arhiva prilika da se naglasi značaj očuvanja arhivske građe kao kolektivne memorije nacija i društva, ali i ohrabri javnost i pojedince da prvi put konsultuju i koriste arhivsku građu.

"Historijski arhiv u svojim fondovima i zbirkama - njih 658 s oko 11.000 dužinskih metara arhivske građe privilegirano čuva povijest Sarajeva i BiH od 16. do kraja 20. stoljeća", kazao je on.

Izložba će biti otvorena do 16. maja ove godine.