Postavka je koncipirana u četiri tematske cjeline - čaršija i mahale sa sokacima, zanati i dućani, pejzaži te portreti ljudi iz svakodnevnog života. Izložena su 84 rada od više od 1.000 koliko ih broji fundus umjetničke kolekcije Muzeja Sarajeva. Autor je kustos Muzeja Hamdija Dizdar.
Na slikama rađenim u različitim tehnikama - ulja na platnu, akvarela i tuša oživljeni su zaboravljeni dijelovi grada, izumrli zanati, lica koja više ne hodaju Sarajevom te mnogi drugi detalji koji su nekada bili dio grada i njegove duše.
Neke ulice prikazane na slikama postoje i danas, iako većima radova pokazuje staro lice Sarajeva. Radove potpisuju renomirani umjetnici, kao što su Gabrijel Jurkić, Ismet Mujezinović, Petar Šain, Đoko Mazalić, Špiro Bocalić, Todor Švrakić i Roman Petrović. Autori su i nekoliko stranih umjetnika koji su u Sarajevu nakratko boravili ili se u njemu trajno nastanjivali.
Svi su rađeni u periodu od dolaska austrougarske vladavine na ove prostore, do početka Drugog svjetskog rata.
Izložbu je otvorio profesor Ibrahim Krzović, istaknuvši da susret sa svakim od izloženih djela predstavlja jednu kockicu mozaika grada, ali i svijeta nestalog, pa ipak tako poznatog.
"Ova postavka omogućuje uvid u ono čega više nema, dok svaka slika govori o mnogim vrijednostima grada. Svaki potez na djelu predstavlja fascinaciju umjetnika onim što čini Sarajevo", kazao je Krzović.
Goste je pozdravila i direktorica Muzeja Sarajeva Amra Madžarević, istaknuvši da je cilj izložbe približiti javnosti dio blaga koje Muzej čuva u svojim depoima, ali i ukazati na stalni problem nedostatka muzejske galerije. Naglasila je da su radovi preparirani i konzervirani tokom ove godine.
Izložba će biti otvorena do 15. novembra.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
