Izložba predstavlja izbor iz bogatog muzejskog fundusa, a karakterizira je autentičnost proizvoda - od izvornog materijala do procesa proizvodnje.
Predstavljeno je niz odjevnih predmeta od vune i lana, koji se proizvode na obroncima Bjelašnice, obogaćenih paletom jarkih boja. Tako su prezentirane različite vrste priglavki, rukavica, marama i torbi te dijelovi tkane i pletene narodne nošnje.
Postavku su osvježile i zanimljive fotografije velikog formata, kojima je predstavljen život bjelašničkih ljudi, obilježen surovošću i ljepotom planine.
Posjetioce je pozdravila direktorica Muzeja Sarajeva Amra Madžarević, naglasivši da je Bjelašnica dugo vremena u komunikaciji bila gotovo potpuno izolirana, što se posebno odnosi na 16 sela s njene južne strane.
To je, kazala je, dovelo do potpune autohtonosti svih proizvoda. Posebno se to odnosi na proizvodnju i tkanje lana te proizvodnju vune od domaćih ovaca.
- Ona je ujedno kritizirala nepostojanje niti jedne prodavnice autohtonih proizvoda danas na Bjelašnici, iako žene ove olimpijske planine još uvijek ručno prave različite proizvode. To nije u skladu s pretenzijom da Bješanica postane turistički centar, kazala je Madžarević.
Većina izložene muzejske kolekcije otkupljena je s bjelašničkih sela sredinom prošlog stoljeća. Od 18 sela, čak 16 ih je gotovo potpuno uništeno u proteklom ratu.
Izložba će biti otvorena do 24. februara.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
