Izložbom je obilježena i 125. godišnjica postojanja i rada Zemaljskog muzeja BiH, u čijem je osnivanju učestvovao i Ćiro Truhelka. Bio je kustos, direktor Muzeja i urednik "Glasnika" ove muzejske institucije.
Postavka osvjetljava iznimno plodonosni Truhelkov rad, kao i njegov privatni život, donoseći brojne porodične fotografije, autoportrete, lične predmete, te arheološke eksponate u čijem je iskopavanju učestvovao.
Autorice izložbe kustosica Marica Filipović i stručna saradnica Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS-a Mirha Šabanović predstavile su Truhelkin višedecenijski život u Sarajevu, te iznimno značajan naučni rad koji je ostavio neizbrisiv trag u kulturnoj i naučnoj historiji BiH.
Šabanović navodi da Zavod baštini spomen-sobu koju je poklonila Zavodu Truhelkova kćerka Agata 1978. godine, te da je dio pokretnih predmeta iz te sobe predstavljen na izložbi.
"Sitni predmeti iz ove značajne zbirke su različitog porijekla - veliki dio njih je Truhelka sam napravio, dizajnirao i ukrasio, dok drugi pripadaju njegovoj kolekciji, jer je bio strastveni kolekcionar", kazala je ona.
Marica Filipović podsjeća da je Truhelka došao u BiH 1886. godine da radi na pripremama za osnivanje Zemaljskog muzeja BiH, te na tom projektu radi intenzivno dvije godine.
"Truhelka zdušno radi na prikupljanju predmeta značajnih za muzej, također primjećuje izuzetno bogatstvo etnografskih predmeta, te se posvećuje i njihovom prikupljanju. Odmah započinje i arheološki rad, odlazeći na arheološka nalazišta po cijeloj BiH. Svojim radom u ovom muzeju dao je izuzetan muzeološki i znanstveni doprinos etnologiji, arheologiji i povijesti BiH", istaknula je ona.
Na izuzetnu ljudsku i naučnu veličinu Ćire Truhelke u kraćim obraćanjima okupljenima govorili su direktor spomenutog Zavoda Munib Buljina, književnik Željko Ivanković, arheologinja Lidija Fekeža te direktor Festivala "Sarajevska zima" Ibrahim Spahić.
Izložba će biti otvorena do jeseni.
