{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Otvorena izložba Društva umjetnika Mostara

F
16.9.2012. u 16:22
0
0
Otvorena izložba Društva umjetnika Mostara
0
Otvorena izložba Društva umjetnika Mostara
Mostar
Na kulturnoj manifestaciji "Slovo Gorčina", drugog dana je otvorena izložba likovnih radova Društva umjetnika Mostara, održan okrugli sto o stećcima.
U Makovoj hiži je program nastavljen izložbom nove postavke i recitalom natpisa sa stećaka, starobosanskih epitafa, pod imenom "Glasovi medijevalne Bosne", koje je govorio mostarski glumac Nedžad Maksumić. Zijah Sokolović je izveo monodramu Međuigre 0-24.

Među izloženim radovima u galeriji Branko Šotra je portret pjesnika Maka Dizdara, ulje na platnu, autora Nusreta Velića, reljef u bakru s prikazom Gorčina (motiv čovjeka s podignutom rukom na stećku), kao i akvareli Jagode Serdarević i Azre Imamović.

Okrugli sto "Stećci-Umjetnost, kultura i tradicija", organiziran povodom nominacije stećaka na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a, privukao je značajnu pažnju publike. Bilo je riječi o mogućoj vezi stećaka s ilirskom tradicijom (koliko su stari najstariji stećci), ali i zapadnoevropskom srednjovjekovnom kulturom.

Unuk Maka Dizdara, Gorčin Dizdar, koji na York Univerzitetu u Torontu priprema doktorsku disertaciju o stećcima, u tematskom izlaganju je najveću pažnju posvetio političkoj dimenziji izučavanja stećaka. Govorio je i o primarnom i simboličkom tumačenju likovnih motiva sa stećaka.

Lejla Nakaš, profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, govorila je o solarnim simbolima na stećcima, posebno o motivu zvijezde i križa u kružnici, o solarnom križu, te o univerzalnom simbolu regeneracije i uskrsnuća , o tzv. točku vremena. Drugi dio izlaganja posvetila je vezi slovnih simbola na stećcima (slavenskom pismu) i nekih univerzalnh grafičkih simbola.

Mirha Šabanović iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo, govoreći o likovnoj ornamentici na stećcima, rekla je da veliki broj osnovnih motiva vodi porijeklo još iz predhistorijskih vremena (astralni motivi, biljni i životinjski - spirale, jeleni, zmije i konji, ljudske ritualne predstave - kola i lov), da kršćansvo usvaja paganske motive te da je kod stećaka prisutan i uticaj predromanike, romanike i gotike.

Arheolog Zijad Halilović iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH govorio je o nekropoli sa stećcima na lokalitetu Ravnice u Dubočanima, općina Konjic. U njegovom izlaganju prvi put je istaknuto i postojanje župe Kom, osim ranosrednjovjekovne župe Neretva na prostoru Konjica. Nekropola Ravnice u dosadašnjoj literaturi ostala je neobjavljena i tehnički neobrađena.

Predstavljen je i referat historičara Esada Kurtovića, profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Dr. Salih Jalimam i mr. Adis Zilić, historičari s Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru, govorili su o nekropoli stećaka na Radimlji te o nekropolama stećaka na području naselja Rotimlja.

Jasmin Hodžić, moderator i službeni domaćin okruglog stola, govorio je o uništavanju stećaka uz crkve na Ošanjićima (Stolac) i Vlahovićima (Ljubinje) te o figurativnom i doslovnom čitanju likovnih predstava na stećcima, od kojih posebno ističe motiv čovjeka s uzdignutom rukom, uz kojeg se pojavljuju i figure sa spuštenim i uzdignutim rukama, koje u međusobnom jedinstvu predstavljaju narativni prikaz scene plesa-molitve.

Bogat program predstavljen je i na inoviranoj izložbi „Mak Dizdar- Čovjek i pjesnik“ u Makovoj hiži u Stocu.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: