Čin rađanja Makove hiže bit će obogaćen u Sarajevu mnogo hvaljenom izložbom Bosančica, grafikama Amre Zulfikarpašić, te poetskim recitalom Svjedok Mikija Trifunova i muzičke grupe Konvoj, u kojem su stihovi i tekstovi Dizdara, Ujevića, Lorke, Tagore, Borhesa...
Svi prostori Hiže bit će obogaćeni izložbenom prezentacijom Makove ostavštine i stvaralaštva posvećenog Maku, poeziji, književnosti, umjetnosti, Stocu, Hercegovini, zemlji Bosni i državi Bosni i Hercegovini - sadržajem budućeg matičnog arhiva. Tu su rukopisi, knjige, publikacije, prepiska, crteži, grafike, platna…, artefakti, fakti i argumenti ove zemlje i građa za izučavanje njene prošlosti, sadašnjosti i svekoliko neimarenje njene budućnosti, blago što će se kontinuirano sakupljati i bogatiti, koje će biti dostupno i otvoreno svakome ko se nama dobronamjerno bavi… Ovo je, takođe, prilika da se pokažu prvi primjerci novih izdanja Kamenog spavača, engleskog te pakistanskog na urdu jeziku, kao i obimnog, dvotomnog izdanja Fondacije Mak Dizdar – Slovo Makovo, izbor iz Makova poetskog stvaralaštva i Slovo o Maku, izbor najznačajnijih, osobito najnovijih, kritičkih i esejističkih tekstova o Maku i njegovom djelu.
Makovu hižu će, očekuje se, “otključati” Mersad Beber, veliki slikar bosanske duše.
Ustanovljavanjem spomen kuće, Makove hiže, 37 godina nakon njegove smrti, veliki pjesnik Mak Dizdar ponovo će se vratiti u svoj rodni grad, ovoga puta u jednom sasvim novom aranžmanu, aktivnom i dinamičnom, na krilima fondacije koja nosi njegovo ime. Fondacija Mak Dizdar velikim je već dijelom završila poslove oko restauracije i adaptacije jednog malenog, tipično hercegovačkog i stolačkog arhitektonskog kompleksa – kuće, bašće, avlije i kamene avlijske kućice, sada izložbene galerije – u kojeg će biti smještena Makova hiža, kulturni i umjetnički, stvaralački punkt koji će nastojati promovirati i realizirati jedan sasvim nov način i karakter djelovanja institucija iz ove oblasti.
Makova hiža je po formi i sadržaju ekskluzivna, suštinski inovativna institucija u sferi kulture i umjetničkog, ali potom i svakog drugog stvaralaštva i domena kreativnosti, od prošlosti do budućnosti, od zemlje do neba, od kruha do vina i poezije. Djelatnost Hiže nastoji slijediti značenje i smisao srednjevjekovne bosanske, patarenske djedove hiže o kojoj govori i istoimena, čuvena Makova poema, nastoji biti kuća širom otvorenih vrata “za sve dobre ljude…”.
Ali, u ovom našem vremenu, ne nužno kao sklonište i pribježište za - zbog dobrote i pameti – progonjene i optužene, osuđene radi ideja, različitog i zvaničnoj dogmi neskladnog mišljenja i djelovanja. Makova hiža je, naprotiv, doslovno zamišljena i projektirana kao otvorena kuća i dom za dobronamjernike i plemenite djelatnike, laboratorija za one koji će u ovom specifičnom ambijentu naći materijal, motiv, inspiraciju za bavljenje onim što je za ovu zemlju lijepo i korisno. Zamisao je da Makova hiža bude neka vrsta pandama, institucije paralelne obližnjoj likovnoj koloniji u Počitelju, da se ovdje, takođe, stvaraju ili barem začinju vrhunska umjetnička, ali i naučna djela, da doslovni prostor i arhivski fundus ove skromne institucije budu izvorište ili barem kamenčić u mozaiku nastanka golemih ljudskih postignuća.
Dakako, svi su ljudi okupljeni oko ovoga projekta svjesni da to ne mogu učniti sami, da je potrebno vrijeme, povjerenje, ljubav ali i konkretna pomoć i mnogih drugih e da bi Makova hiža postala ono što bi trebala i mogla biti.
Više informacija o Fondaciji Mak Dizdar i Makovoj hiži možete naći na makdizdar.ba.
