Gračanička kera, proizvod keranja kao posebnog načina izrade čipke običnom iglom za šivanje tankim koncem najčešće bijele ili drap boje bez sheme, sada je i zvanično zaštićena kao nematerijalna baština BiH i jedna je od prvih elemenata ove vrste baštine koja je zaštićena pred spomenutim Institutom.
Prezentacija njene vrijednosti i odluke Instituta okupila je brojne stručnjake, muzeologe, etnologe i članove udruženja koja se bave nematerijalnom baštinom radi razgovora o tom dijelu bh. naslijeđa, te razmatranjem mogućnosti njegove zaštite.
Predsjednica AIASN-a Mevlida Serdarević navodi da je jedan od ciljeva današnjeg skupa i skretanje pažnje na UNESCO-ovu Konvenciju o zaštiti nematerijalnog kulturnog naslijeđa iz 2003. godine, koju je BiH ratificirala prije dvije godine. Ona je mišljenja da bi primjena Konvencije u BiH u smislu zaštite i promocije tog naslijeđa, trebala uključiti šire društvene segmente.
"Gračanička kera je utoliko specifičnija jer u sebi ima i goblen koji je došao sa Zapada. Radile su ga svojevremeno žene u Banjoj Luci, a kera je došla s Istoka. Tako je ova vrsta nematerijalnog naslijeđa spoj kulture Istoka i Zapada", istaknula je Serdarević, navodeći da će na radionici biti govora i o načinima i mogućnostima zaštite nematerijalnog naslijeđa BiH u UNESCO-u.
Predsjednica Udruženja "Gračaničke kere" Azemina Ahmetbegović sticanje statusa zaštićene geografske oznake gračaničke kere ocjenjuje važnim uspjehom Udruženja, ali i svih naroda u BiH jer je riječ o zajedničkoj kulturnoj baštini.
"Želimo poručiti da i ostali urade isto s drugim segmentima nematerijalne baštine. Vrijednost kere je jako velika, jer keranje spada u jedan od najstarijih zanata na ovim područjima koji se uspio zadržati do danas. Kera je bila rasprostranjena na području cijele BiH, ali jedino u Gračanici žene aktivno rade keru i danas", kazala je ona.
Učesnike skupa pozdravio je i direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić, ocijenivši da zaštita gračaničke kere pred Institutom za intelektualno vlasništvo BiH predstavlja početak procesa pravnog definiranja nematerijalne baštine u našoj zemlji.
Naglasio je da se Zemaljski muzej BiH nameće kao institucija koja se neće moći zaobići u procesu valorizacije i stručne obrade nematerijalnog bh. naslijeđa, u koje spadaju različite vještine, znanja, ceremonije, igre, običaji, vjerovanja, jezik i drugi segmenti.
"Zemaljski muzej BiH do danas je prikupio više od 20.000 predmeta materijalne baštine te više hiljada pisanih tragova o nematerijalnom blagu BiH", kazao je on.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
