{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Organizirana radionica "Gračaničke kere"

F
20.12.2010. u 13:11
0
0
Organizirana radionica "Gračaničke kere"
0
Organizirana radionica "Gračaničke kere"
Zemaljski muzej BiH danas je u saradnji s Asocijacijom za interkulturne aktivnosti i spašavanje naslijeđa BiH (AIASN) bio domaćin prezentacije i radionice "Gračaničke kere", organizirane povodom zvaničnog sticanja statusa zaštićene geografske oznake te vrste nematerijalnog naslijeđa kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.
Gračanička kera, proizvod keranja kao posebnog načina izrade čipke običnom iglom za šivanje tankim koncem najčešće bijele ili drap boje bez sheme, sada je i zvanično zaštićena kao nematerijalna baština BiH i jedna je od prvih elemenata ove vrste baštine koja je zaštićena pred spomenutim Institutom.

Prezentacija njene vrijednosti i odluke Instituta okupila je brojne stručnjake, muzeologe, etnologe i članove udruženja koja se bave nematerijalnom baštinom radi razgovora o tom dijelu bh. naslijeđa, te razmatranjem mogućnosti njegove zaštite.

Predsjednica AIASN-a Mevlida Serdarević navodi da je jedan od ciljeva današnjeg skupa i skretanje pažnje na UNESCO-ovu Konvenciju o zaštiti nematerijalnog kulturnog naslijeđa iz 2003. godine, koju je BiH ratificirala prije dvije godine. Ona je mišljenja da bi primjena Konvencije u BiH u smislu zaštite i promocije tog naslijeđa, trebala uključiti šire društvene segmente.

"Gračanička kera je utoliko specifičnija jer u sebi ima i goblen koji je došao sa Zapada. Radile su ga svojevremeno žene u Banjoj Luci, a kera je došla s Istoka. Tako je ova vrsta nematerijalnog naslijeđa spoj kulture Istoka i Zapada", istaknula je Serdarević, navodeći da će na radionici biti govora i o načinima i mogućnostima zaštite nematerijalnog naslijeđa BiH u UNESCO-u.

Predsjednica Udruženja "Gračaničke kere" Azemina Ahmetbegović sticanje statusa zaštićene geografske oznake gračaničke kere ocjenjuje važnim uspjehom Udruženja, ali i svih naroda u BiH jer je riječ o zajedničkoj kulturnoj baštini.

"Želimo poručiti da i ostali urade isto s drugim segmentima nematerijalne baštine. Vrijednost kere je jako velika, jer keranje spada u jedan od najstarijih zanata na ovim područjima koji se uspio zadržati do danas. Kera je bila rasprostranjena na području cijele BiH, ali jedino u Gračanici žene aktivno rade keru i danas", kazala je ona.

Učesnike skupa pozdravio je i direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić, ocijenivši da zaštita gračaničke kere pred Institutom za intelektualno vlasništvo BiH predstavlja početak procesa pravnog definiranja nematerijalne baštine u našoj zemlji.

Naglasio je da se Zemaljski muzej BiH nameće kao institucija koja se neće moći zaobići u procesu valorizacije i stručne obrade nematerijalnog bh. naslijeđa, u koje spadaju različite vještine, znanja, ceremonije, igre, običaji, vjerovanja, jezik i drugi segmenti.

"Zemaljski muzej BiH do danas je prikupio više od 20.000 predmeta materijalne baštine te više hiljada pisanih tragova o nematerijalnom blagu BiH", kazao je on.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: