O predstavi “Kandid ili optimizam “ rađenoj po Volterovom romanu govorili su redatelj Aleksandar Popovski i glumac Nikola Đuričko koji tumači ulogu Kandida.
Kandid je, kako je rekao Popovski, predstava koja traga za svjetlom tačkom, za iluzijom u današnjem svijetu.
Popovski je naglasio da je pozorište devedestih godina bilo surovo realno. Bilo je ogledalo društva.
Po Popovskom iluzija je danas ukinuta i pozorište treba da traga za njom. Ili kao što kaže Kandid u predstavi "čovjek za nečim mora da žudi".
Nikola Đuričko istakao je aktuelnost teksta koji je pisan prije nekih 300 godina.
Predstava “Bolji život” koju su izveli članovi ansambla Teatro de La Abada iz Španije kao početnu ideju uzima ekonomsku krizu, sam predložak je nastao osamdesetih godina kad je trajala kriza u Sjevernoj Americi.
Reditelj predstave Àlex Rigola rekao je da je ovo i priča o onima koji bi do bogatstva bez rada - trgujući nekretninama, dionicama...
Glumac Israel Elejalde rekao je da je ovo predstava koja govori o tome da i kad čovjek ostane bez ičega potrebno je da stvori neko svoje okruženje koje ga drži.
Predstava “Okamenjeni princ“ prikazana je u okviru proigrama Dječiji MESS, što nije baš oduševilo aktere ove predstave iz razumljivih razloga.
Predstava Okamenjeni princ priča je o mentalnoj bolesti trinaestogodišnjeg dječaka, izazvanoj porodičnom tragedijom i lošim životnim uvjetima. Njegova hospitalizacija postaje neizbježna nakon doživljenog nervnog sloma u šesnaestoj godini, a nada za oporavak sve manja, te on postaje utjelovljenje metafore okamenjenog princa. Ipak uspijeva izaći iz bezdana zahvaljujući doktorici koja mu strpljivo pomaže na njegovom putu ka ozdravljenju.
Predstavu je režirao Marc van der Velden, a u predstavi glume Goran Jevtić i Ivan Tomić koji su bili gosti današnje pres-konfrencije...
O podobnosti predstave da se nađe u programu Dječiji MESS Ivan Tomić je rekao da je moguće da ovu predstavu eventalno razumiju mladi od 14 godina i više, te da je sam naziv predstave Okamenjeni princ zbunio roditelje koji su se pojavili s mlađom djecom.
Goran Jeftić je rekao da smatra da se predstava bavi i previše ozbiljnom temom da bi bila prikazana u okviru Dječijeg MESS-a.
U okviru današnje pores-konfrencije predstavljeno je i digitalno izdanje časopisa Pozorišta u produkciji Media Centra Sarajevo.
Časopis Pozorišta izlazio je u okviru Narodnog pozorišta Tuzla od 1953. do 1991. godine.
Kako je rekao menadžer Infobiro-digital arhiva Media Centra Sarajevo Dragan Golubović u realizaciji projketa sarađivali su s Narodnim pozorištem Tuzla i bibliotekom Derviš Sušić Tuzla.
Digitalizacijom časopisa obrađeno je 18.000 stranica koje su prebačene na tri diska.
Na ovaj način sačuvani su brojni tekstovi, studije, pozorišne kritike...
Direktor NP Tuzla Armin Ćatić izrazio je nadu da će časopis Pozorišta jednom biti i obnovljen.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
Utrka hibridnih superautomobila: Lamborghini Revuelto, Ferrari SF90 ili Porsche 918?
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
