Kultura
0

Obilježeno 60 godina djelovanja istorijskog arhiva Sarajeva

FENA
Povodom obilježavanja 60. godišnjice osnivanja i rada JU Istorijski arhiv Sarajevo, u okviru manifestacije "Dani Kantona Sarajevo", večeras je u Narodnom pozorištu održana prigodna svečanost.

Neposrednoo prije svečane akademije upriličena je pres konferencija na kojoj su se malobrojnim predstavnicima medija obratili Emir Hadžihafizbegović, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, Sejdalija Gušić, direktor Istorijskog arhiva Sarajeva i Izet Šabotić, direktor arhiva iz Tuzle.

Ministar Hadžihafizbegović istakao je značaj ove institucije naglašavajući kako su institucije ove vrste važne u tranzicijskim društvima.

Hadžihafizbegović je rekao da Kanton podržava ovu instituciju, koja između ostalog nema ni dovoljan broj zaposlenih, tj. zaposleno je 19 stručnjaka, a obim posla zahtjeva bar 40 ljudi, i najavio pomoć Kantona Sarajevo u regulisanju tekućih problema Arhiva.

Izet Šabotić iz Tuzlanskog arhiva istakao je da je Sarajevski arhiv uvijek služio kao primjer srodnim institucijama.

“Baštiniti kulturno naslijeđe 60 godina nije mala stvar. Istorijski arhiv Sarajeva na najbolji način pokazuje kako se čuva baština kao memorija države”, rekao je Šabotić.

Uz prigodan umjetnički program svečane akademije, upriličen su i promocije Analitičkog inventara Gradskog poglavarstva Grada Sarajeva iz 1879., autora Harisa Zaimovića, odabranih arhivističkih i historijskih radova Hamida Dizdara, te knjige "Dubrovačka republika u spisima namjesnika bosanskog ejaleta i hercegovačkog sandžaka s analitičkim inventarom bujuruldija 1643.-1807.", autorice Vesne Miović.

Nakon programa u foajeu pozorišta otvorena je izložba i predstavljen katalog "Pečati s bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika" autora Sejdalije Gušića, Vesne Miović i Atifa Mušinovića.

Na izložbi su predstavljeni pečati bosanskih i hercegovačkih namjesnika sa bujuruldija (ukaz, naredba) koje su pohranjene u Državnom arhivu u Dubrovniku. Odnose se na period od 1643. do 1807. godine. I većinom pripadaju namjesnicima Bosanskog ejaleta (pašaluka) a manjim dijelom namjesnicima Hercegovačkog sandžaka koji je bio sastavnim djelom Bosanskog ejaleta.