Ova vrijedna godišnjica dio je neizbrisive historije koja ove godine na poseban način podsjeća na početak opismenjavanja ljudi u BiH.
"Bosanskohercegovačka kultura, ako je danas uopće moguće govoriti o njoj u suvisloj jednini, s obzirom na nepostojanje koherentne kulturne samosvijesti, nema u ovoj, 2011. godini većih datuma nego što su ova dva: pola stoljeća od Andrićeve Nobelove nagrade za književnost, i četiri stoljeća od Divkovićeve prve štampane knjige na narodnome jeziku", napisao je ugledni bosanskohercegovački pisac Ivan Lovrenović o fra Matiji Divkoviću i njegovom djelu.
Fra Marijan Karaula, vikar provincije Bosne Srebrene tokom svečane akademije pokušao je dočarati posjetiocima višednevno putovanje u neizvjesnost jednog bosanskog franjevca prije četiri stoljeća.
"Pisanjem i štampanjem prve knjige na narodnom jeziku jednog autora iz Bosne i Hercegovine zakopao je fra Matija temelje književnosti u našoj zemlji i odigrao vrlo važnu ulogu u vjerskom i kulturno - povijesnom smislu u višestoljetnom životu Hrvata - katolika s ovih prostora. Fra Matijino značenje za kulturu je neizmjerno", rekao je Karaula.
U povodu ovog velikog jubileja, u Galeriji "Kristijan Kreković" postavljena je izložba osam sakralnih slika koje posjeduje tuzlanski samostan, a koje su, osim jedne, sve nedavno restaurirane i pokazane posjetiteljima.
Slike su stare po nekoliko stoljeća, nešto su mlađe od "Nauka krstjanskog", ali svakako korespondiraju s vremenom fra Matije Divkovića.
Tokom proslave Petrova u Tuzli do kraja juna u Tuzli će u Franjevačkom samostanu biti priređeno još niz kulturnih događaja.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
