Na skupu je iz raznih uglova sagledano historijski važno djelo ovog književnika, književnog kritičara i teoretičara.
O Begiću i njegovom djelu govorili su Hanifa Kapidžić-Osmanagić, Sunita Subašić-Thomas, Nedžad Ibrahimović, Marina Katnić-Bakaršić, Muhamed Dželilović, Elbisa Ustamujić, Ivan Lovrenović, Enver Kazaz, Zvonimir Radeljković, Nihad Agić, Srebren Dizdar…
Potpredsjednik ANUBiH Slobodan Loga istakao je da je Begić jedan od najznačajnijih kritičara, intelektualno širokih pogleda, koji se zalagao za afirmaciju bosanskohercegovačkog esejističkog izraza.
Hanifa Kapidžić-Osmanagić navela je da je, kada je 1983. godine preminuo Begić, tada bio prisutan osjećaj nemjerljivog gubitka, a da danas dominira osjećaj nemjerljivog dobitka.
"Njegovo djelo je ostalo stameno, nezaobilazno" rekla je Kapidžić-Osmanagić.
Marina Katnić-Bakaršić se osvrnula na ulogu ličnog u Begićevoj esejistici i kritici, dok je Nedžad Ibrahimović govorio o tome kako je Begićeva književno kritička misao prolazila kroz razne etape.
Ivan Lovrenović naglasio je da je Begić u književnosti i s književnošću gorio, kao što je gorio i sa svojom zemljom (Jugoslavijom i BiH), sa svim vrijednostima i zanosima njene književnosti.
Njegova strast bila je oplemenjena raskošnim darom imaginacije i pisanja, velikim rasponom znanja i rafiniranošću intelekta.
Kad je riječ o čitanju Begića danas i njegovom značaju, Lovrenović navodi da to što je naše vrijeme u povijesnoj malodušnosti i kratkovidnosti prezrelo ideju "dinamičke cjelovitosti" i kapituliralo pred zahtjevima fragmentacije, provincijalizacije i kulturne destrukcije, Begićevom pregnuću na vrijednosti ne oduzima ništa.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
