"Udruženje Stari zanati Kantona Sarajevo trenutno okuplja blizu 270 članova različitih zanimanja, a potrudili smo se da u ovom malom prostoru izložimo i dva 'živa eksponata', koji će demonstrirati svoj rad, tapetara i tašnara, a ostale naše rukotvorine izložene su u vitrinama. Stari zanati su u fazi izumiranja i to se, na Zapadu, dešava odavno. Kod nas je recesija posebno pogodila zanatlije, jer je opala kupovna moć i njihov rad je obezvrijeđen. Tako se pojedini zanati definitivno gase i nestaju. Udruženje se pokušalo pobrinuti da stari zanati kako-tako opstanu i izborilo se za neke olakšice u spašavanju starih zanata. Kanton već niz godina izdvaja određenu sumu kojom se mogu platiti neki osnovni troškovi, kao što su zdravstveno i penziono osiguranje, porez i režije. Općine su dale beneficije u vezi sa zakupninama poslovnih prostora. U čitavom Sarajevu danas imamo samo jednog rukavičara, jednog četkara u čitavoj BiH, nijednog terziju, nijednog kovača... Mladi bi voljeli nešto postići preko noći, što je vrlo teško, i kada shvate da moraju provesti i po 10-12 sati u malom prostoru, vršeći funkciju zanatlije, oni dignu ruke. Dućan ne traži gazdu, nego roba. Isto tako, nijedan zanatlija neće biti gladan, ali neće biti ni bogat", ispričao je za Klix.ba Mehmed Kalajdžisalihović, predsjednik Udruženja Stari zanati KS.
Izložbu su, nakon narodne igre i pjesme, otvorili Mehmed Kalajdžisalihović i Emir Hrenovica, ministar privrede KS. Hrenovica je apelovao na obraćanje pažnje na stare zanate i turizam, koji nije ni 10 posto mogućnosti našeg turizma, a u koji spadaju i stari zanati, te je najavio i da će u oktobru pokušati organizirati poljoprivredni sajam u okviru kojeg će biti predstavljeni i stari zanati.
"Zanati su jedan dio tradicije svake zemlje. Mi imamo takvo bogatstvo, koje se, nažalost, prikaže jednom ili dva puta godišnje. To je žalosno. Vlada Kantona Sarajevo do sada je uložila blizu milion maraka nepovratnih sredstava u stare zanate, a i to nije dovoljno. Treba se uključiti čitava država u očuvanje i razvoj ovih zanata. Da smo u Rusiji ili Americi, ovo bi se čuvalo u trezorima, a nama je sve na dohvat ruke. Kroz stare zanate razvijaju se i turizam i privreda, ali zanatlije se bore protiv vjetrenjača, jer nemaju nikakvih prihoda", rekao je Hrenovica za Klix.ba.
Nažalost, otvaranju izložbe je, osim predstavnika medija, prisustvovao mali broj ljudi.
"Već deset godina radim kao tapetar. Radnju sam naslijedio od oca i sada radim presvlake, taburee, roletne, zavjese i sve što može da se radi mašinom. Danas izlažem ručno rađene jastuke, taburee i papuče, a ovdje sam jer su me pozvali iz Udruženja starih zanata da predstavim tapetare. Član sam udruženja od 2009. godine“, izjavio je za Klix.ba tapetar Elvedin Hasanović, jedan od dvojice "živih eksponata" izložbe.
