{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nacionalna društva BiH potpisuju dokument o digitalizaciji njihove baštine

F
7.1.2011. u 13:09
0
0
Nacionalna društva BiH potpisuju dokument o digitalizaciji njihove baštine
0
Nacionalna društva BiH potpisuju dokument o digitalizaciji njihove baštine
Predstavnici nacionalnih društava BiH potpisat će u srijedu, 12. januara u Sarajevu prvi zajednički dokument koji se odnosi na digitalizaciju kulturne baštine ovih društava.
Digitalizacija podrazumijeva elektronsko arhiviranje veoma vrijedne historijske i kulturne građe koja je objavljivana u informativnim i književnim časopisima, spomenicama, godišnjacima ili kalendarima, a predstavlja svojevrstan vrijedan izvor za izučavanje istorije, kulture i tradicije naroda BiH, saopćeno je iz press službe ovog projekta.

Dokument će potpisati predstavnici četiri nacionalna društva - Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva "La Benevolencija", Hrvatskog kulturnog društva "Napredak", Srpskog prosvjetno-kulturnog društva "Prosvjeta" i Bošnjačke zajednice kulture "Preporod".

Potpisivanje će biti održano u društvu "La Benevolencija" s početkom u 12.00 sati.

Pojava kulturnih i nacionalnih društava početak bilježi od 1892. godine kada je osnovana "La Benevolencija", pa do 1903. kada je osnovano Muslimansko kulturno-umjetničko društvo "Gajret", koje je kasnije preraslo u "Preporod". U međuvremenu su osnovani Spsko prosvjetno-kulturno društvo "Prosvjeta", a zatim i Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Napredak".

Društva su funkcionirala u manjoj ili većoj mjeri sve do završetka II svjetskog rata, a dolaskom na vlast Komunističke partije Jugoslavije 1949. godine nacionalna društva su ugašena. Ova su društva obnovila rad nakon pobjede nacionalnih partija na prvim višestranačkim izborima u BiH.

Osnivanje nacionalnih kulturnih društava imalo je za cilj prosvjetno uzdizanje, zaštitu kulturne tradicije naroda u BiH, kao i stipendiranje đaka i studenata.

Svako od društava imalo je i svoje glasilo, koja su uglavnom baštinila čuvanje tradicije i običaja naroda.

Glasila su u većini slučajeva bilježila istorijske događaje, narodne običaje, tekstove koji promoviraju kulturu naroda, te narodne umotvorine kao dio narativnih predavanja.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: