VIDEO / Muzika na žici je eksperimentalan i edukativan festival
Jer usprkos uspostavljanja prioriteta materijalnih vrijednosti - a to je rezultat trenda da se humanistički ideali zamijene idealom stjecanja profita pod svaku cijenu - dakle, usprkos globalnoj raširenosti korporatističkog ideološkog nasilja koje osiromašuje naš duhovni okoliš, čovjek i nadalje, svjesno ili manje svjesno, teži zadovoljenju svojih unutarnjih potreba za ljepotom, dobrotom, unutrašnjim i vanjskim mirom.
No, kao i sve ostalo, potrebe treba razvijati, pa i stvarati. U tome edukacija ima prioritetnu važnost. Međunarodni festival Muzika na žici, čije se drugo izdanje održava ove godine, po svojoj se zamisli i željenom cilju može u prvom redu okarakterizirati kao edukativan. On je to po nizu majstorskih radionica za violinu, violu, klavir i komornu muziku, koje održavaju internacionalno afirmirani umjetnici: Violeta Smailović-Huart, Sergio de Simone, Meira Smailović, Manfred Stilz i Vladimir Kossjanenko, kao i po specifičnom programskom profilu, te načinu na koji je predstavljen javnosti.
Po mnogočemu, ovo je festival eksperimentalnog karaktera. Ne zato što bi o muzici otkrivao nepoznato, već zato što europsku glazbenu tradiciju, uobičajeno nazvanu "klasična" ili "ozbiljna" muzika, želi reanimirati tamo gdje za nju već gotovo nije ostalo ni fizičkog prostora. No, kako se prostor za kulturu općenito sužava i na globalnoj razini, festival Muzika na žici i šire gledano ima gotovo misionarsku ulogu; stvara malu oazu duha i dobre volje, te bi uz odgovarajuću podršku mogao lako prerasti u manifestaciju čija važnost nadaleko prelazi njegov sadašnji okvir.
Prije svega, ovaj festival odgovara europskom modelu regionalnog festivala, jer, sudeći po učesnicima, garantira visoku umjetničku kvalitetu programa, unutar jedne sredine u kojoj su se mnogi angažirali na njegovu održavanju. Ponajviše od svih, violinistica Violeta Smailović Huart, čija su kreativnost, silna energija i želja da u sredini iz koje je potekla razmakne granice razumijevanja muzike i stvorile festival. A zašto? "Da bismo nekoliko prohladnih decembarskih dana pretvorili u proslavu one muzike koju zbog manjka boljeg izraza nazivamo "klasičnom"… i da bi ta "naša" muzika postala bliža i draža onima koji za nju nisu vezani samo profesijom ili navikom".
U jednoj mnogo manjoj sredini nego što je Sarajevo, u finskom gradiću Ikaalinenu, prije četrdesetak godina ljudi su spontano došli na ideju da neugodne zimske večeri ožive sviranjem harmonike. Postepeno, ti su se susreti razvili u regionalnu priredbu, koja je uz svesrdnu pomoć cijele zajednice, a kasnije i uz financijsku podršku na državnoj razini, prerasla u jaki međunarodni festival harmonike (Sata-Häme Soi Festival), danas poznat u cijelom svijetu, na kojem su, uz mnoge druge veličine, svirali Astor Piazzolla i Richard Galliano.
Entuzijazam je, dakle, neophodan preduvjet svakog postignuća, a u slučaju Festivala na žici taj je entuzijazam vezan i uz obiteljsku glazbenu tradiciju. Jer Violeta Smailović kćerka je poznatog skladatelja Avde Smailovića (1917-1984), čija se glazbena darovitost produžuje već u četvrtu generaciju.
Tako će u festivalskom programu, na koncertu 4+4 godišnja doba nastupiti ansambl Musica ad hominem u kojem će svirati sedam članova porodice Smailović, uz nekolicinu prijatelja, internacionalno priznatih komornih muzičara i pojačanje studenata ili tek diplomiranih mladih muzičara iz više zemalja, dok će koncert Mi vama - vi nama, biti prezentacija rada Glazbenog ateljea Tartini, prve privatne glazbene škole u Sloveniji, koju je osnovala i vodi Vildana Smailović – Repše, zajedno sa suprugom Vladom Repše. U školi rade još dvije sestre Smailović, a i troje njihove djece pa je tako ova, već i međunarodno afirmirana glazbena škola još jedan pokazatelj žive i uspješne glazbene aktivnosti članova obitelji Smailović.
Uz koncertantnu djelatnost većina njih bavi se pedagoškim radom. Tu se, kao svojevrsni eksperimentalni projekt ističe Mala škola muzike koju je osmislila Violeta Smailović-Huart, originalan spoj rada s početnicima i studentima, s posebnim naglaskom na ispravno razumijevanja karaktera pojedinih glazbenih djela, te shvaćanje da tehničko umijeće služi samo kao sredstvo u postizanju tog cilja. Ukratko, umjetnik je u službi glazbe, a ne obratno.
Važan dio festivalskog projekta naslovljen je Muzika u našem prostoru, što pomalo ironično ukazuje na najposjećenija mjesta naše svakodnevice - kafiće, u koje, dakako „klasična muzika“ ne zalazi. Ali s ovim festivalom i to se mijenja – uz pomoć ugostiteljskih objekata Festival Muzika na žici bar će na kratko uvesti ljepotu klasičnih harmonija u kafiće, restorane, a preko razglasa tokom velikih odmora i u neke gimnazijske dvorane…
Ponekad vrijedi poslušati i ono što se još nikada nije čulo. Vraćajući se početku teksta, čini se logičnim parafrazirati onu lijepu Prevertovu rečenicu…
"Da se pažljivije slušamo, bolje bismo se čuli i razumjeli".
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
U Sarajevo na festival stižu predstavnici turističkih agencija iz 15 zemalja svijeta
