Prije svega, istakla je Puvačić, to se odnosi na činjenicu da Banja Luka nema svoj gradski muzej i da upravo republičke institucije, smještene u ovom gradu, prevashodno svoje programe nude građanima i kompenzuju taj nedostatak.
Puvačić je naglasila da bi bilo neophodno da grad Banja Luka sam definiše poziciju republičke institucije u lokalnoj zajednici.
"Svjesni smo da lokalna zajednica ima velike probleme kada je u pitanju zdravstvo, komunalije, saobraćaj, školstvo i sve ono što je u njenim nadležnostima. Ali, ako je kultura najdjelotvorniji način da komunicirate s ljudima, da ih usmjeravate i oplemenite, onda se mora više ulagati u kulturu", rekla je Puvačić.
Ona je istakla da je trend u Evropi otvaranje malih tematizovanih muzeja, koji su samoodrživi i otvoreni za lokalnu zajednicu.
"Od 1945. godine do danas u Banjoj Luci nije izgrađena nijedna zgrada, nijedan objekat namijenjen za kulturu. Mi smo u zgradi koja nije namjenska, skupa za održavanje, gdje su ugrožene sve instalacione mreže. Nova zgrada je za sada preskupa, ali neophodno je da bar održimo u životu ono što imamo", poručila je Puvačić.
Ona je dodala da ni ostale republičke ustanove kulture u Banjoj Luci nisu u namjenskim objektima, već je Narodno pozorište Republike Srpske u zgradi koju je napravio ban Tisa Milosavljević, a Muzej savremene umjetnosti u zgradi koju je izgradila Austrougarska.
"Apelujem na nadležne da što prije pokrenu proceduru kako bi Banja Luka dobila muzej Grada ili muzej Vrbaske banovine, za koji ima jako puno materijala i puno svjedoka iz tog perioda, koji imaju ostavštine u svojim porodicama", naglasila je Puvačić.
Puvačić smatra da bi muzej Vrbaske banovine, prema nekim ranijim prijedlozima, poslije sanacije mogao biti u desnom krilu Kulturnog centra Banski dvor, dok bi Kamena zgrada na tvrđavi Kastel trebalo da bude muzej grada.
To su, navodi Puvačić, gotovi objekti, kojima treba udahnuti život, a toliko mladih umjetnika može sa tim da se ponese.
"Bojim se da je Banja Luka izgubila entuzijazam koji treba da ima ovakav grad. Sve se može uraditi, ali mislim da nema volje. Vrlo je teško opstajati i braniti poziciju koju ima jedna kulturna institucija. Ostavljeni smo da sami brinemo o ogromnoj građi i ogromnom kapitalu u vrlo skromnim uslovima", napomenula je direktorica Muzeja.
Puvačić je istakla da Muzej čuva sve što su pojedinci darovali, što je otkupom, pronalascima i istraživanjima pohranjeno od 1930. godine.
"Posjetioci vide naše lijepe izložbe, čuju da smo sa Zmijanjskim vezom upisani na listu UNESCO, da smo dobili fototipsko izdanje Povelje kralja Milutina, ali ne znaju kako je teško pripremiti jednu izložbu, istraživati, obraditi, preparirati, konzervirati materijal da bi u punom sjaju izašao pred publiku", navela je Puvačić.
Ona je dodala da o tome vodi računa 16 kustosa, konzervatori, preparatori, mladi, stručni entuzijasti, pravni tim, dokumentaristi, pedagozi, tehničari, koji za svaki projekat u muzeju čine kreativni tim.
Govoreći o planu za narednu godinu, Puvačić tvrdi da je on uslovljen novcem, ali da će okončati rad na dvije velike izložbe i ugostiti druge muzeje iz regiona sa njihovim izložbama, te krenuti sa izložbama Muzeja širom Republike Srpske i BiH.
Puvačić je istakla veliku obrazovnu funkciju Muzeja Republike Srpske, jer u njega pristiže sve veći broj mladih posjetilaca.
"Kapitalno pitanje svakog obrazovanog i rodoljubivog čovjeka je kako danas spasiti mladi svijet od brutalnih uticaja rijaliti programa i dovesti ga u kulturnu instituciju", smatra Puvačić.
Prema njenim riječima, Pedagoška služba Muzeja predstavlja izložbe školskoj omladini, koju sa 50 pisama svake školske godine poziva u posjetu.
"Našim kreativnim pristupom okrećemo se i djeci. Cilj nam je da što više vrtića uđe u Muzej, jer ako jednom privučemo vrtiće i osnovce prvih razreda, oni će se sigurno vraćati", napomenula je Puvačić.
Ona je dodala da je najveći uspjeh muzeja, ta mlada publika, kroz koju se stvara čovjek sa kulturnim potrebama.
"Zato je naša poruka roditeljima da isključe televizor, da ne gledaju rijaliti programe, već da djecu dovedu u muzej", rekla je Puvačić.
Direktorica Muzeja je naglasila da ova ustanova ne služi samo da bi pokazivala svoje blago, 30.000 predmeta milionske vrijednosti, nego da posjetilac vidi dokaze i svjedočanstvo vremena iza sebe i svojih predaka.
"To imaju samo muzeji, taj živi dokaz vremena, rukotvorinu, antičku naušnicu, fragment iz neolita, rimsku plastiku, natpis iz Kijevaca, oružje ustanika, fotografije prohujalog vremena. Tu nema falsifikata, tu nema obmane, to su svjedočanstva i zato su muzeji posebno privlačni", zaključila je Puvačić.
